HRA: Ustavni sud utvrdio kršenje zabrane mučenja zbog neefikasnog postupanja tužioca

Sam Ustavni sud je odluku donio poslije više od tri godine od podnošenja ustavne žalbe.

5083 pregleda 0 komentar(a)
Borozan, Foto: Filip Roganović
Borozan, Foto: Filip Roganović

Ustavni sud Crne Gore utvrdio je, po žalbi Braslava Borozana, kršenje zabrane mučenja zbog neefikasnog postupanja državnog tužioca u Podgorici, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava (HRA).

Oni su pozdravili odluku Ustavnog suda Crne Gore kojom je utvrđeno da je Braslavu Borozanu povrijeđeno pravo na zabranu mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, zbog toga što nije hitno sprovedena istraga po njegovoj prijavi zlostavljanja i mučenja protiv policijskih službenika u Centru bezbjednosti Podgorica u noći 9. oktobra 2015. godine.

“Ustavni sud je utvrdio da Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici nije ispunilo svoju pozitivnu obavezu da zaštiti procesni aspekt prava na zabranu mučenja i hitno postupi po prijavi protiv policijskih službenika, zato što je državnom tužiocu (Vukas Radonjić) trebalo 3 godine i 6 mjeseci da odluči po toj prijavi (od 12. oktobra 2015. do 19. aprila 2019). Zakonski rok za odlučivanje državnog tužilaštva u takvom slučaju je mjesec dana”, navodi se u saopštenju.

Borozana je u ovom slučaju zastupao advokat Dalibor Tomović za NVO Akcija za ljudska prava.

Sam Ustavni sud je odluku donio poslije više od tri godine od podnošenja ustavne žalbe.

“Osim toga što je našao povredu prava zbog toga što je istraga bila neefikasna, Ustavni sud je zaključio da je istraga sprovedena temeljito i da je bila nepristrasna, i nije utvrdio povredu materijalnog aspekta člana 3 Konvencije, jer je našao da tvrdnje o policijskom zlostavljanju nisu bile dokazane van razumne sumnje”, navodi se u saopštenju.

HRA smatra da su ovi posljednji stavovi Ustavnog suda neutemeljeni.

“U pogledu “temeljitosti” istrage, Ustavni sud je sasvim ignorisao to što državni tužilac nije odmah zatražio da se izuzmu snimci iz prostorije CB-a u kojoj je Borozan tvrdio da se zlostavljanje dogodilo, te da je državno tužilaštvo, sve u svemu, neopravdano zauzelo pasivan i potčinjen stav prema Upravi policije”, navodi se u saopštenju.

U pogledu “nezavisnosti i nepristrasnosti”, Ustavni sud nije uzeo u obzir da je isti državni tužilac postupao i u predmetu po krivičnoj prijavi Borozana protiv policije zbog zlostavljanja kao i u predmetu po prijavi policije protiv njega zbog napada na službeno lice, protivno standardima iz prakse Evropskog suda za ljudska prava.

“Konačno, Ustavni sud nije obrazložio zašto je zaključak o tome da zlostavljanje nije dovoljno dokazano zasnovao isključivo na zaključku tužioca o odbacivanju krivične prijave protiv policijskih službenika, urkos nalazu vještaka koji je utvrdio da su Borozanu povrede nanijete pendrekom”, kazali su iz HRA.

Podsjetili su da je ovo četvrti slučaj u kome je Ustavni sud Crne Gore utvrdio kršenje zabrane mučenja od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici po ustavnim žalbama Akcije za ljudska prava. Prethodno je po našim žalbama utvrđeno da istraga nije djelotvorno sprovedena u slučajevima Miodraga Mija Martinovića, Momčila Baranina i Branimira Vukčevića.

Hronologija slučaja

Dana 12.10.2015. godine, Braslav Borozan je podnio krivičnu prijavu protiv policijskih službenika zbog krivičnog djela zlostavljanje iz člana 166a st. 2 u vezi st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, zbog toga što je 9. 10. 2015. godine, pretrpio torturu u prostorijama CB Podgorica od policijskih službenika, o čemu postoji nalaz vještaka sudsko-medicinske struke.

“Više od 42 mjeseca (više od tri godine), od podnošenja krivične prijave, tužilaštvo nije odlučivalo po krivičnoj prijavi Borozana Braslava, iako se radi o skraćenom postupku za koji je po čl. 256a st. 3 Zakonika o krivičnom postupku Crne Gore predviđen rok od mjesec dana za odlučivanje po krivičnoj prijavi”, kazali su iz HRA.

Braslav Borozan je podnio ustavnu žalbu U-III br. 1760/18 1.10.2018. godine, zbog nedjelotvorne istrage i torture koju je pretrpio. Po ovoj žalbi Ustavni sud je odlučio 23.06.2021, a odluku izradio skoro četiri mjeseca kasnije, 12.10.2021, a dostavio 18.10.2021. godine.

“Nakon podnijete Ustavne žalbe, Osnovni državni tužilac je u prisustvu advokata Braslava Borozana dodatno saslušao policijske službenike 17.4.2019. i 18.4.2019.godine, odbacio krivičnu prijavu. Više državno tužilaštvo je nakon pritužbe Borozana, dana 23.5.2019. godine potvrdilo odluku Osnovnog tužilaštva”, objasnili su iz HRA.

Bonus video: