radilo od 2016. godine

U Nikšiću zatvoreno odjeljenje Baletske škole „Princeza Ksenija“

Za šest godina postojanja škole, na sceni Nikšićkog Pozorišta, izvedena četira baleta, da su sa djecom na sceni bili prvaci Narodnog Pozorišta iz Beograda i gosti iz Pekinga a da su koreografi bili iz Sofije, Moskve, Pekinga

5211 pregleda 0 komentar(a)
Baletska sala, Foto: Svetlana Mandić
Baletska sala, Foto: Svetlana Mandić

U Nikšiću je zatvoreno odjeljenje Baletske škole „Princeza Ksenija“, koje je u gradu pod Trebjesom radilo od 2016. godine.

„Novo rukovodstvo Nikšićkog Pozorišta donijelo je Odluku da se škola u što hitnijem roku iseli iz prostorija, koje su posebno priređene za obavljanje nastavno-obrazovnog procesa. U obrazloženju Odluke, direktor prenosi stav Savjeta Pozorišta da je boravak škole bio na štetu Pozorišta“, kazala je na konferenciji za novinare direktorica škole, Vanja Pantović.

Istakla je da je inicijativa za osnivanje odjeljenja potekla od Savjeta Nikšićkog Pozorišta 2016. godine, koji je ponudio prostornu i tehničku logistiku, a škola stručnu-pedagošku ekspertizu. Nakon što je u sali u kojoj je dvije godina radila Baletska škola useljen Državni arhiv, lokalna uprava je adaptirala prostor od 150 kvadrata i otvorena je, kako je tada istaknuto, najmodernija baletska sala u Crnoj Gori. U tu svrhu Opština je uložila oko 40 hiljada eura.

„Škola ima Ugovor o saradnji sa Nikšićkim pozorištem do 2023. godine. Uprava za imovinu Opštine Nikšić je trebalo da da saglasnost na taj ugovor, ali i pored toga što sam pokušavala da dođem do te saglasnosti, to je prosto bilo nemoguće. Ne znam sa koliko dopisa sam im se obraćala“, kazala je Pantović i dodala da su sve papire za licenciranje škole pribavili, osim pomenute saglasnosti.

Pantović
Pantovićfoto: Svetlana Mandić

Kako je istakla, ne želi da komentariše odluke i postupke Pozorišta, jer „svako treba da radi kako smatra da treba“.

„Nije u redu da se škola u sred školske godine zatvori. Mogli smo naći neko rješenje da se školska godina dovede do kraja. Mi Ugovorom nijesmo imali obavezu da plaćamo zakup. Direktor Pozorišta je sada tražio da plaćamo hiljadu i po eura za zakup, što je nemoguće. Rekla sam da ukoliko mora da se plaća da nijesam u mogućnosti da to obezbijedim“, tvrdi Pantović.

Prema njenim riječima polaznici škole iz Nikšića, njih desetoro, plaćali su članarinu u iznosu od 30 eura mjesečno, koja je duplo manja od one koju plaćaju učenici u Podgorici i u Baru, dok su djeca čiji roditelji su zaposleni u Pozorištu ili nijesu u materijalnoj mogućnosi, plaćali 15 eura. Oni će, kako je kazala, školsku godinu završiti u Podgorici, a svima koji to budu željeli pomoći će da nastave školovanje. Naglasila je da su za šest godina postojanja škole, na sceni Nikšićkog Pozorišta, izvedena četira baleta, da su sa djecom na sceni bili prvaci Narodnog Pozorišta iz Beograda i gosti iz Pekinga a da su koreografi bili iz Sofije, Moskve, Pekinga.

„Želim da izrazim zabrinutost zbog ukupnog stanja u dijelu obrazovnih i kulturnih politika, koje se, bez adekvatne strategije i stručnog promišljanja, grubo odnose prema nukleusima istinskog i pravilnog razvoja naše djece i omladine“, zaključila je Pantović.

Krulanović: Baletska škola nezakonito koristila prostorije

Direktor Nikšićkog pozorišta Radinko Krulanović kazao je da je Baletska škola „Princeza Ksenija“ nezakonito koristila prostorije u toj ustanovi i da tome u prilog idu odgovori Direkcije za imovinu, koji datiraju još od 2019. godine. Kako je istakao, odgovori Direkcije upućeni direktorici Baletske škole bili su negativni i zbog toga i nije dobila traženu saglasnost.

Krulanović
Krulanovićfoto: Svetlana Mandić

„Baletska škola nema problem sa Pozorištem i sa direktorom, već sa nepoštovanjem zakona. Kao direktor Pozorišta izražavam žaljenje što se zamjenom teza želi istaći da mi hoćemo da ukinemo školu. Taman posla. Mi smo samo dužni da stvar uvedemo u pravne okvire“, kazao je Krulanović.

Prema njegovim riječima, Pantović je znala da prostor koristi nelegalno, i pokazao je odgovore Direkcije u kojima stoji da je Zakonom o državnoj imovini propisano da se davanje u zakup može vršiti javnim nadmetanjem ili prikupljanjem ponuda, a izuzetno neposrednom pogodbom i to kada davanje u zakup ne uspije na tri javna poziva.

„Da bi Opština ušla u postupak davanja u zakup poslovnog prostora za koji ste zainteresovani, potrebno je da se pripremi predlog Odluke o javnom nadmetanju za davanje u zakup poslovnih prostora koju donosi SO Nikšić“, stoji u jednom od odgovora.

Tvrdi da nije tačno da su tražili novac za zakup, kao i da Ugovor, na koji se direktorica poziva, nije legalan jer je sklopljen sa tadašnjim direktorom Pozorišta, a ne sa Opštinom, koja je osnivač te javne ustanove.