Političari da shvate: Glad i nemaština važniji od svake fotelje

Žene Bara velikog srca dnevno kuvaju za oko 250 sugrađana, poručuju da je stanovnicima potrebna “partija spasa” koja će se suočiti sa poražavajućim činjenicama. Predsjednica Banke hrane Marina Medojević poručuje da 113.000 ljudi, koje statistika prepoznaje kao siromašne, ne dobijaju pomoć države

15362 pregleda 16 komentar(a)
Jedinstvena baza pokazala bi koliko građana dnevno nema ni za obrok (ilustracija), Foto: nema
Jedinstvena baza pokazala bi koliko građana dnevno nema ni za obrok (ilustracija), Foto: nema

Veliki broj građana u Crnoj Gori živi na ivici siromaštva, ili već u dubokoj bijedi, i političari bi trebalo da shvate da je svaka fotelja manje važna od gladnog djeteta i starog, bolesnog čovjeka.

To je, u razgovoru za “Vijesti” povodom Svjetskog dana borbe protiv siromaštva, Dana hljeba i Svjetskog dana zdrave hrane, kazala Ljiljana Vujović iz udruženja Žene Bara velikog srca.

Pojasnila je da kontinuirano pomažu sugrađanima, prvenstveno kuvanim obrocima koje pripremaju u njihovoj Narodnoj kuhinji, a zatim na razne druge načine, kako bi im olakšale težak život u siromaštvu.

”U sklopu aktivnosti koje su sprovedene posljednjih mjesec pomenula bih obezbjeđenje drva za ogrev za tridesetak porodica korisnika naše pomoći”.

Žene Bara velikog srca obrocima koje same pripremaju svakodnevno pomažu 250 korisnika, dok pakete pomoći sa namirnicima i sredstvima za higijenu dobija još najmanje 100 porodica.

”Trudimo se svim srcem da obrok koji pripremamo bude kao obrok koji bi dale svojoj djeci. Da bi pripremile takav obrok na dnevnom nivou utrošimo oko 25 do 30 kilograma mesa, pet do deset litara ulja, 48 pakovanja pašte, 15 kilograma pasulja, velike količine povrća, jaja, brašna...”, kazala je Ljiljana Vujović.

Ona je političarima poručila da je građanima potrebna “partija spasa”, ona koja će se suočiti sa bolnom i poražavajućom činjenicom da ogroman broj građana živi u siromaštvu, te da je država u obavezi da sačuva “ovo malo zdravlja koje nam je ostalo”.

”Bez sistemskog rješavanja problema, ne može se ništa uraditi i stoga im poručujem da urgentno djeluju, a sve nevladine organizacije i dobri građani velikog srca će pomoći”.

Oko 113.000 ljudi bez pomoći države

Predsjednica udruženja Banka hrane, Marina Medojević, za “Vijesti” je podsjetila da se prema procjeni UNICEF-a u Crnoj Gori svako treće dijete nalazi u zoni siromaštva, a da se prema posljednjim podacima Uprave za statistiku (Monstat) oko 22,6 odsto nalazi u riziku siromaštva, pa se može zaključiti da je u zoni nemaštine svaki četvrti ili u najboljem slučaju peti stanovnik države.

Medojević
Medojevićfoto: Boris Pejović

”I ovakvi zvanični podaci su dovoljno dramatični i zahtijevaju ozbiljan odnos države prema siromaštvu a realni, životni su mnogo veći i teži. Iako je siromaštvo značajno prisutno u Crnoj Gori imamo samo jedno primanje (materijalno obezbjeđenje porodice - MOP) koji se veže sa siromaštvo i njega prima svega 29.945 građana, odnosno za njih se izdvaja svega 10 odsto novca namijenjenog za socijalna davanja. Ovaj iznos će se još više smanjiti kada dječji dodatak budu primala sva djeca do 18 godina i biće svega šest odsto”.

Ona je kazala da je budžetom za 2022. godinu izdvojeno 1,3 miliona eura manje za MOP, kao jedino socijalno davanje namijenjeno siromašnima što, smatra, dovoljno govori koliko su nadležni mislili na ljude u stanju socijalne potrebe u godini pandemije i ekonomske krize.

”Poraznu činjenicu da je socijalnom pomoći u Crnoj Gori obuhvaćeno tek 4,5 odsto stanovništva, dok stopa rizika od siromaštva iznosi 23,6 odsto. Oko 113.000 ljudi, koje čak i zvanična statistika prepoznaje kao siromašne, nema nikakvu pomoć od države”, upozorila je ona.

Ocijenila je da Vlada odmah mora da proglaši opštu štednju i ukine sve nepotrebne troškove administracije, kao što su putni troškovi, telefonski računi, gorivo dnevnice.

Ona je istakla i da su procedure za ostvarivanje prava često zahtjevne...

”Jedina pomoć koju mogu dobiti ljudi u nuždi je jednokratna novčana pomoć i ovaj vid pomoći najviše traže lica koja nijesu u sistemu socijalne zaštite (67,51%), odnosno ‘novosiromašni’. Iako je ova pomoć uobičajeno mala i može se dobiti maksimalno dva puta u godini, ljudima mnogo znači. Zbog pomjeranja izbora ljudi u stanju nužde, nisu mogli dobiti već pola godine ovu pomoć. Čak ni u vrijeme pandemije, a ni sada kada ekonomska kriza pokazuje ozbiljne nedaće, kriterijumi za ostvarivanje socijalne pomoći nijesu se mijenjali. Prepreka je imovina, nasljedstvo, čak i povremeni posao članova domaćinstva ili alimentacija koja je neredovna i mala”.

Većina korisnika MOP-a radno sposobna

U Banci hrane smatraju i da je zabrinjavajuće da je čak 71 odsto porodica korisnika MOP radno sposobno.

”Dešava se da odbijaju privremene poslove (posebno je to izraženo tokom turističke sezone), da ne bi izgubili socijalu koja iako mala daje kakav-takav osjećaj sigurnosti i ostvarivanje nekih prava, što im nesigurni poslovi ne daju a vraćanje na socijalu dugo traje. Država bi morala osigurati brzo vraćanje na socijalu svima koji su u potrebi, kada izgube zaposlenje”, kazala je Marina Medojević.

Ona je istakla da država mora imati proaktivnu politiku zapošljavanja i radno sposobnima koji su korisnici socijalne pomoći, a nakon dva svojevoljna odbijanja ne bi mogli da ostanu korisnici, što je praksa zemalja sa uređenim sistemom socijalne zaštite.

”Postojanje dugogodišnjih korisnika socijalne pomoći, evidentiranje cikličnog siromaštva koje se ponavlja u okviru iste porodice pa imamo po tri generacije siromašnih koje je Banka hrane upoznala, pokazuje da država nema efikasnu socijalnu politiku i zahtijeva hitno djelovanje”, poručila je ona.

Podsjetila je i da su naknade za socijalno ugrožene od 1. jula uvećane za 8,7 odsto i iznose mjesečno 145,55 eura za porodicu sa pet i više članova, te ocijenila da je svima jasno da nema tog mađioničara koji može živjeti od ovog novca, sve i da imaju besplatno stanovanje, obrok, ogrev, obuću, odjeću i prevoz, što imaju ugroženi u državama socijalne pravde.

”Kada se povećala minimalna zarada nije se mislilo na one koji su morali da budu prioritet države, na one koji nemaju nikakva primanja (nezaposleni), kao ni na one koji imaju jako malo (korisnici socijalne pomoći i penzioneri sa niskim penzijama). Treba hitno reagovati i visinu materijalnog obezbjeđenja povećati. Mininalna penzija mora biti 60 odsto minimalne zarade. Iznos MOP-a i dječijeg dodatka za petočlanu porodicu mora da bude ekvivalentan minimalnoj zaradi. Takođe, ne smije ostati na snazi ograničenje da dječiji dodatak prima samo petoro djece u porodici”.

Obezbijediti besplatne knjige, ogrev, vrtić, prevoz...

Kazala je i da djeca iz socijalno ugroženih porodica moraju, do okončanja školovanja, da imaju besplatne knjige, školski pribor, tehnička pomagala, užinu, prevoz, kako ne bi ponavljali sudbinu svojih roditelja i ostali u siromaštvu.

”Nezaposlene porodilje dobijaju 121 euro mjesečno, povećanje prije tri mjeseca je bilo čitavih sedam eura. Hrana za bebe je skupa, kao i oprema za njih, pa bi porez morao biti ukinut. Država ima već par godina negativan prirodni priraštaj i ni na koji način ne pomaže mladim roditeljima, a morala bi barem nezaposlenim i socijalno ugroženim”, rekla je Marina Medojević.

Banka hrane predlaže otvaranje socijalnih prodavnica, kao i izgradnu dovoljnog broja socijalnih stanova, obezbjeđenje ogreva ili besplatan kilovat-sat porodicama koje žive ispod dohodovnog minimuma, besplatno korišćenje vrtića i javnog prevoza...

Poručila je da dugogodišnji nezaposleni ne smiju da budu samo statistika, te da je zapošljavanje ključ izlaska iz siromaštva.

Istakla je da mora da postoji jedinstvena baza socijalno ugroženih na nivou države, koja bi morala biti dostupna svima koji pomažu ljudima, kako bi znali ko je pomoć dobio i u kom obimu.

”Sada se preklapaju donacije između državnih organa, lokalnih samouprava, Crvenog krsta, NVO, Narodnih kuhinja, pa neko dobije pomoć više puta, a neko nijednom. Jedinstvena baza bi pokazala i koliko ljudi u Crnoj Gori, zaista nema ni za jedan obrok”, naglasila je Marina Medojević.

Ona je odgovorila i da najviše socijalno ugroženih ima među nezaposlenima, korisnicima MOP-a, višečlanim porodicama, jednoroditeljskim porodicama, licima sa invaliditetom, penzionerima sa niskim primanjima, raseljenim licima, Romima.

”Nezaposleni roditelji su u jako teškom položaju, pa je stopa siromaštva među njima je 43 odsto. Stopa siromaštva među jednoroditeljskim porodicama je 35 odsto”.

Školski pribor za prvake iz RE zajednice

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, 17. oktobra, 55 učenika prvog razreda osnovne škole iz romsko-egipćanske (RE) zajednice u Nikšiću dobilo je školski pribor, kao vid pomoći organizacije “Help” najranjivijim kategorijama stanovništva.

Školski pribor su dobili prvačići u školama “Olga Golović”, “Mileva Lajović Lalatović”, “Ratko Žarić”, “Luka Simonović” i “Milja Nikčević”.

Školski pribor dobili i đaci OŠ “Mileva Lajović Lalatović”
Školski pribor dobili i đaci OŠ “Mileva Lajović Lalatović” foto: Help

Irena Vasiljević, direktorica OŠ “Mileva Lajović Lalatović”, zahvalila se na, kako je rekla, veoma važnoj donaciji za njihove učenike, kao i na prethodnoj pomoći koju je “Help” obezbjeđivao za njihovu školu kako bi se unaprijedio položaj učenika iz RE zajednice.

”Bez kvalitetnog obrazovanja učenika iz ove zajednice, teško možemo da promijenimo njihov položaj, odnosno obezbijedimo bolju uključenost u društvo. Koristim priliku da pozovem i druge organizacije da nam se pridruže u našoj zajedničkoj borbi za poboljšanje polažaja dece iz osjetljivih grupa kao što su Romi u Egipćani”, poručila je.

Marija Martinović, direktorica OŠ “Luka Simonović”, istakla je da bi voljela da mnogo više djece iz RE populacije bude u njihovoj školi.

”Smatram da time obogaćujemo našu vaspitno-obrazovnu ustanovu i unapređujemo naš ambijent, jer radimo na promovisanju različitih kultura i boljoj uključenosti djece od najranije dobi”.

Osim u Nikšiću, školski pribor za učenike iz RE populacije podijeljen je i u Podgorici, a danas će ga dobiti i školarci u Bijelom Polju, a zatim i u Pljevljima i Budvi.

Za podjelu pribora zaduženi su medijatori organizacije “Help” za socijalnu inkluziju RE populacije.

”Help” je akciju organizovao zahvaljujući finansijskoj pomoći kroz Aktion Deutschland Hilft, mrežu njemačkih agencija za humanitarnu pomoć za brzo i efikasno djelovanje u inostranstvu.