Ujedinjene nacije i Evropska unija u kontinuitetu, već najmanje deceniju, upozoravaju Crnu Goru da istražuje i kažnjava ratne zločine, podsjetila je izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević.
Ona je to rekla na otvaranju konferencije Primjena strategije za istraživanje ratnih zločina u Crnoj Gori 2021. - 2022.
Gorjanc Prelević istakla je da nije poštovano uputstvo nekadašnjeg Vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića, ali i da nije ostvaren vidljiv napredak niti su ispoštovane preporuke iz prethodne strategije.
Gorjanc Prelević je istakla da je HRA svjesna da je Specijalno državno tužilaštvo tokom 2022. godine pokrenula više veoma važnih predmeta iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, ali ih i podsjetila na značaj istrage u predmetima ratnih zločina.
Vršiteljka dužnosti vrhove državne tužiteljke, Maja Jovanović, kazala je očekuje da će danas imati argumentovanu razmjenu informacija i mišljenja o aktivnostima koje su se preduzimale u prethodnom periodu kada je riječ o primjeni Strategije za istraživanje ratnih zločina državnog tužilaštva Crne Gore koja je donijeta 2015. godine.
Istakla je da vjeruje da su u prethodnom periodu pokazali da nevladine organizacije doživljavaju kao partnere na unapređenju rada državnotužilačke organizacije.
"Akcija za ljudska prava svojim aktivnostima tome daje ogroman doprinos. vaše analize pažljivo čitamo i analiziramo, znajući da njihovoj izradi prilazite savjesno i stručno. Izvještaj o primjeni strategije za ratne zločine pomogao nam je da unutar državnotužilačke organizacije sagledamo iz drugačijih uglova u kojim smo sve segmentima mogli da doprinesemo boljoj primjeni važeće strategije", rekla je Jovanovićeva.
"Cijenim što ste u izvještaju konstatovali i činjenicu da je nadležno, specijalno državno tužilaštvo, sa postojećim ograničenim kapacitetima, u prethodnom periodu pokrenulo više izuzetno zahtjevnih slučajeva korupcije i organizovanog kriminala", naglasila je ona.
Ona je istakla da su istovremeno svjesni da se uprkos tome ne smije izgubiti iz vida obaveza procesuiranja ratnih zločina, koje zahtijeva i proaktivno djelovanje.
"Činjenica je da krivično gonjenje za ratne zločine ne zastarijeva, ali je isto tako činjenica da protok vremena i životne okolnosti koje se odnose i na umiranje svjedoka, žrtava ili izvršilaca, otežava, a može da doprinese i onemogućavanju ostvarivanja pravde", kazala je.
Ona je dodala da nema sumnji da je neophodno da državno tužilaštvo učini sve što može kako bi pravda ipak bila ostvarena i vidljiva.
"Takođe, vjerujem da je primjena preporuka iz izvještaja akcije za ljudska prava važna, kako za svaku instituciju pojedinačno, tako i za društvo u Crnoj Gori", rekla je Jovanović.
V. d. VDT-a kazala je da je jedna od preporuka sa kojom je u potpunosti saglasna, adresirana i na Skupštinu Crne Gore kojoj se preporučuje da bez odlaganja izabere vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu.
"Upravo iz pozicije v. d., odnosno znajući da to nosi izvjesna ograničenja, podvukla bih da bi se samo na taj način omogućio dugoročan i nesmetan rad državnotužilačke organizacije kada je u pitanju privođenje pravdi učinilaca svih krivičnog djela, a samim tim i kvalitetnija primjena strategije za istraživanje ratnih zločina", rekla je Jovanovićeva.
Bonus video:
