Crnogorski đaci imaju znanje, ali ne umiju da ga primijene u praksi, jedan je od zaključaka okruglog stola na temu analize rezultata međunarodnog testiranja učenika - PISA 2015.
Prema posljednjoj, trogodišnjoj međunarodnoj provjeri dostignuća učenika, petnaestogodišnjaci iz Crne Gore zauzimaju 56. mjesto na svijetu, saopšteno je juče u CANU.
"Rezultati govore da bi trebalo da promijenimo metod rada, da ne učimo djecu da znaju činjenice, nego da nauče da ih koriste", kazao je akademik Slobodan Backović na raspravi.
On je citirao pitanja iz testa Ispitnog centra, među kojima je i pitanje o visini Durmitora.
"To je test iz geografije. Apsolutno bubanje činjenica. Šta će kome taj podatak?", pitao je, dodajući da bi smislenije bilo takvo pitanje postaviti u kontekst u kojem bi djeca visinu Durmitora razmatrala kao prepreku, koju bi trebalo izbjeći ako bi letjeli paraglajderom ili avionom.
Backović smatra da nema smisla iznova provjeravati znanje učenika, a da pritom, uz izvještaje o prethodnim testiranjima, ne budu kreirane i preporuke, te formirana radna grupa koja bi pratila implementaciju preporuka.
"Testiranja nemaju smisla, ako ne mijenjamo ništa", dodao je on.
Navodeći probleme koji crnogorske đake stavljaju nisko na PISA listi, Backović je kazao da posljednji rezultati pokazuju da djeca nemaju strpljenja da čitaju pitanja.
"A to može biti posljedica i načina života koje vode van škole, u porodicama... Niko nema vremena da se usredsredi na neki problem", kaže on.
Backović je kazao da je neophodno uvesti promjene i na univerzitetima koji obrazuju prosvjetne radnike.
"Tamo su neophodne korjenite promjene, u suprotnom - bacamo novac. Ako buduće prosvjetne i pedagoške radnike tokom studija ne naučimo da rade ono što treba da rade, rasipamo novac, jer ih poslije studija primimo na posao i ponovo učimo da rade", rekao je on, dodajući da je te promjene neophodno predvidjeti reformom Univerziteta Crne Gore.
Akademik Momir Đurović rekao je da "nivo formalnog obrazovanja u svijetu opada, a neformalnog raste i mi se moramo pomiriti sa tim".
Komentarišući rezultate đaka iz Singapura, koji su prvi na PISA listi, on je kazao da je Singapur uveo cjelodnevno obrazovanje.
"Samo to može donijeti rezultate. Djeca iz Singapura iz škole kući ne nose ništa, a u svojim domovima stiču neformalno obrazovanje", kazao je Đurović.
Akademik Đurović smatra i da u izradi udžbenika ne bi trebalo da učestvuju isključivo univerzitetski profesori. Govoreći iz iskustva koje danas imam radeći sa unučadima, on je rekao da djeca u crnogorskim školama danas ne uče nikakva pravila, da testove rade na osnovu urađenih primjera...
"Kakav nam je sistem obrazovanja, mi smo odlično prošli na PISA testiranju," kaže akademik.
U Ministarstvu prosvjete smatraju da bi za postizanje boljih PISA rezultata trebalo popraviti kvalitet nastave, te najavili formiranje multidisciplinarnog tima koji bi pratio realizaciju tog plana.
Đaci se više nadaju karijeri u nauci
Analizom PISA rezultata ustanovljeno je da je važno da djeca moraju da uče prirodne nauke. Učenici koji u prethodnoj godini nisu slušali te predmete ostvarili su 40 bodova manje.
Rezultati PISA testiranja pokazuju da su očekivanja đaka da će karijeru vezati za nauku veća 2015. (preko 21 odsto) nego 2006. (9,8 odsto), saopšteno je juče u CANU.
Galerija
Bonus video:
