"Ako imate novac, pristup univerzitetu je siguran"

"Iz poljuljane upisne politike proizilazi blijed kriterijum polaganja ispita. Sve to za posljedicu ima hiperprodukciju ili omasovljenje „intelektualaca”"
94 pregleda 1 komentar(a)
Ažurirano: 05.06.2012. 19:13h

Sastavni dio redovnih građanskih protesta u Podgorici, pored članova Unije slobodnih sindikata (USS) i¸MANS-a su i studenti okupljeni u Studentskoj uniji koji traže slobodan univerzitet, besplatno školovanje i jedinstvenu primjenu Bolonjske deklaracije po kojoj se školuju.

Oni su „Vijestima” kazali da svoje zahtjeve smatraju realnim i ostvarivim ukoliko se oko njih angažuju Rektorat, ministarstva prosvjete i nauke i Vlada.

„Upisna politika je dovoljan pokazatelj kršenja svakog oblika naučnosti. Kriterijum upisa jeste novac, ali imati novac ne podrazmijeva i imati znanje. Samim tim, ukoliko imate novac pristup univerzitetu je siguran. Iz poljuljane upisne politike proizilazi blijed kriterijum polaganja ispita. Sve to za posljedicu ima hiperprodukciju ili omasovljenje „intelektualaca”, kazao je “Vijestima” student Ognjen Jovović.

Budući da je novac prioritet, kako je rekao, legalna korupcija uzima maha: „Univerzitet je postao banka, čiji je osnovni zadatak krpljenje rupa državnog budžeta. Kao posljedicu ovakve politike imamo 5.000 visokoškolaca na birou rada. Proizvodnja pseudo-intelektualaca se kosi sa onim što univerzitet treba da bude”.

On je rekao da ekonomsku autonomiji UCG narušavaju privatni univerziteti koji koriste resurse državnog: “Naši profesori su pretvoreni u tezgaroše koji su na to prinuđeni da bi preživjeli. Tako se automatski oduzima njihovo učešće u društvenim dešavanjima, pa je zato eho cijele priče ćutanje”.

"Bolonju" najbolje primjenjuje Ekonomski

Od fakulteta državnog Univerziteta Bolonju najbolje primjenjuje Ekonomski fakultet, a Demir Hodžić iz Studentske unije zalaže se da jedinstvena primjena Bolonje bude uređena dokumentom koji bi sastavila nezavisna komisija. U njoj bi bili studenati svih univerziteta, profesori, asistenati, predstavnici Ministarstva prosvjete, a potvrdila bi ga Vlada i važio bi za sve univerzitete.

„Dokument bi sadržao način provjere znanja studenata, nivo tehničke opremljenosti fakulteta, provjeru kvaliteta znanja profesora i asistenata, veće i bolje povezivanje domaćih sa studentima u EU, veći broj seminara i putovanja, posebnu službu koja bi se nalazila na svakom fakultetu i bila veza između studenata i profesora, asistenata, dekana, rektora”, rekao je on.

Hodžić je objasnio da bi se ta služba, između ostalog, bavila problemima kao što su nedolazak profesora na predavanja, odlaganje predavanja i ispita u vrijeme koje ne odgovara studentima, odnosno na dan predavanja ili ispita, nekvaliteno predavanje, nepravilno sprovođenje pravila provjere znanja.

„Radna grupa bi tokom kreiranja tog dokumenta utvrdila koji kadar je potreban Crnoj Gori, koji smjerovi na kojim fakultetima bi trebalo da smanje, a koji da povećaju broj upisanih studenata i na koliko godina. Njegov sastavni dio bilo i obavljanje prakse tokom studiranja na svim fakultetima i pripravničkog rada nakon studija, po automatizmu”, predlaže Hodžić.

Makar brucošima sve treba da bude besplatno

Do besplatnog školovanja može se doći i postepeno, a kako je kazao student Ivan Bulić, za početak bi to trebalo omogućiti svim brucošima.

„Trenutno se ljudi utrkuju da plate papir, odnosno diplomu sa kojom se nadaju poslu. Ne uče ni iz ljubavi, niti iz zadovoljstva, već radi interesa. I profesori obavljaju svoju djelatnost samo iz interesa. Da bi se tome donekle stalo na put potrebno je da na UCG zavlada kriterijum znanja, a ne platni kriterijum”, ukazuje Bulić.

„Trenutno se ljudi utrkuju da plate papir, odnosno diplomu sa kojom se nadaju poslu"

On smatra da je najbolje da se omogući besplatno obrazovanje za sve studente bez obzira na državljanstvo i na nivo studija. Na taj način bi, smatra on, gradovi u kojima se nalaze fakulteti postali studentski centri sa najboljom bazom stručnjaka u regionu:

“Bilo koji od ovih sistema ne bi opteretio državni budžet za više od 10 miliona eura godišnje, mimo onog što se izdvaja za nadoknade profesora. Spremni smo da prihvatimo da barem svim brucošima bude omogućeno besplatno školovanje, za šta bi trebalo povećati budžet UCG za oko tri miliona eura. Država je sposobna za to, samo što odgovornima više odgovara da rade u mutnom”.

Galerija

Bonus video: