Priručnik "Pomoć pticama štapom i kanapom", prvi takve vrste u regionu, predstavljen je na interaktivnom predavanju za studente i srednjoškolce u EU info centru pod nazivom "Ptica na mom dlanu".
Iz EU info centra saopšteno je da Crna Gora nema zvanično prihvatilište za divlje životinje i da zato one kojima je pomoć potrebna najčešće ne dobijaju njegu do potpunog oporavka i ponovnog povratka prirodi.
"Ako povrijeđena životinja i dospije kod ljudi, njegom se obično bave nestručni pojedinci, nesvjesni opasnosti kojoj izlažu sebe, okolinu i samu divlju životinju. Kao rezultat nestručne njege, imamo divlje životinje naviknute na ljude, zarobljene u kavezima i osuđene na doživotno zatočeništvo", kaže se u saopštenju.
Navodi se da su u svjetskim rehabilitacionim centrima za divlje životinje najčešće smještene ptice da one čine od 70 do 90 odsto „pacijenata“ u ovim ustanovama.
Kako su kazali u cilju djelimičnog popunjavanja dugogodišnjeg vakuuma nastalog u iščekivanju osnivanja prihvatilišta za divlje životinje u Crnoj Gori, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori i EU info centar finansijski su podržali izradu i štampanje priručnika "Pomoć pticama štapom i kanapom".
Priručnik je, kako navode, nastao na osnovu bilješki i crteža Bjanke Prakljačić, biologa i dokazanog poznavaoca svijeta ptica.
„Prije deset godina, bila sam na vašem mjestu. Prisustvovala sam jednom predavanju o pticama i shvatila da u našoj državi nema organizovane pomoći za ptice. Odlučila sam da to promijenim, iako u tom trenutku nisam imala dovoljno znanja. Bukvalno sam krenula da im pomažem štapom i kanapom“, rekla je Bjanka na početku predavanja.
U priručniku je detaljno opisano šta da radite kada nađete povrijeđenu pticu, koji su prvi koraci, kako je zbrinuti, nahraniti, ugrijati, kada je potrebno pozvati stručnu pomoć, a kada situaciju treba prepustiti prirodi, jer nekada ljudska intervencija napravi veću štetu.
„Tokom deset godina kroz moje ruke je prošlo oko 1, 5 hiljada ptica, od onih minijaturnih do ptica kojima je raspon krila bio tri metra. Veterinar kod kojeg sam ih vodila sada može od toga da kupi jedan mali stan, sigurna sam, jer je briga o pticama jako skupa“, navela je Bjanka.
Ptice najčešće stradaju zbog uništavanja njihovih staništa, ljudskog uticaja i pritisaka u koje spadaju: trovanje, ranjavanje, povređivanje na saobraćajnicama i ogradama, u sudarima sa električnim stubovima, žicama i staklom na zgradama, i u mnogim drugim situacijama izazvanim ljudskim faktorom.
U NVO "Centar za zaštitu i proučavanje ptica" (CZIP) trude se da se bore protiv krivolova i lovokrađe.
Oni su kazali da je najveći problem kada registrovani lovci love van lovne sezone i preko dozvoljenog broja, a nerijetko ubijaju i zakonom zaštićene vrste.
"U svojoj bazi imamo dugačku listu zaštićenih vrsta koje su ubijene. U Crnoj Gori se ubijaju pelikani ili suri orao, kojih je u Crnoj Gori ostalo svega oko 50 parova. Takođe, imamo problem i sa nezakonitim hvatanjem ptica pjevačica jer su lijepe i lijepo pjevaju. Ljudi ih hvataju i poslije preprodaju", objasnila je Marija Šoškić iz CZIP.
Bonus video:
