Batrićević: Glas budućih akademaca se rijetko čuje

"Male sisteme uvijek je lako kontrolisati. Iako imamo 20.000 studenata u Crnoj Gori, oni su rasuti po skoro svim crnogorskim gradovima, tako da umjesto jedinstvene studentske populacije mi imamo onu koja je razjedinjena i koja ne može da iznese svoje zahtjeve“, kazao je Batrićević
23 komentar(a)
Boban Batrićević, Foto: Svetlana Mandić
Boban Batrićević, Foto: Svetlana Mandić
Ažurirano: 05.03.2015. 17:55h

U organizaciji NVO "Hiperion" i studijskog programa za crnogorski jezik na Filozofskom fakultetu u Nikšiću organizovano je predavanje mr Bobana Batrićevića na temu "Značaj 1968. godine".

"Značaj 1968. godine ogleda se u tome da su tada začeti procesi koji su aktivni u današnjem svijetu. Mislim na to da su studenti svojim aktivizmom uspjeli da postanu vidljivi svim ostalim društvenim strukturama, da se sukobe sa svijetom svojih očeva, da dođu na istorijsku pozornicu i da istaknu svoje mišljenje kao mišljenje koje može da kreira društvo i da mu pomaže da se oslobađa“, istakao je Batrićević.

Značaj te 1968. godine Batrićević je studentima objasnio preko francuskog i čehoslovačkog scenarija, preko studentskog bunta i praškog proljeća koji su bili, svaki za sebe, značajni i promijenili svijet.

Govoreći o svijetu koji je tih godina bio "zarobljen" između savremenosti i tradicije, o rokenrol i seksualnoj revoluciji, Batrićević se osvrnuo i na jugoslovensku 1968. i činjenicu da se ona jedino u Crnoj Gori nikada nije ni desila.

"U Crnoj Gori je bio studentski zbor na kome je izneseno desetak parola čisto socijalnog karaktera, kao podrška beogradskim demonstracijama. Razlog tome je što u Crnoj Gori nije postojala demokratska i studentska tradicija“, kazao je Batrićević.

Upravo je to nepostojanje tradicije i studentskog bunta jedan od razloga zašto ni današnji budući akademci nijesu toliko "vidljivi" i zašto se njihov glas rijetko čuje.

"Male sisteme uvijek je lako kontrolisati. Iako imamo 20.000 studenata u Crnoj Gori, oni su rasuti po skoro svim crnogorskim gradovima, tako da umjesto jedinstvene studentske populacije mi imamo onu koja je razjedinjena i koja ne može da iznese svoje zahtjeve“, kazao je Batrićević.

Ako ne prebolimo "dječije bolesti", smatra on, i ne naučimo da "plivamo" u geostrateškim svjetskim igrama, do promjena u Crnoj Gori neće doći.

Batrićević je diplomirao i magistrirao na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, na istoriji, gdje je trenutno doktorand.

Bonus video: