Nepoštovanje zakonskih propisa u dijelu nošenja zaštitne opreme na radu, nedovoljna obučenost , nepoštovanje uputstava pri radu, prekovremeni rad ali i konzumiranje alkohola, neki su od glavnih uzorka povredana radu u šumarstvu i poljoprivredi od kojih su neke imale i tragične posledice, zaključeno je na panel diskusiji u Bijelom Polju.
Panel diskusiju je organizovala NVO Multimedijal Montenegro, a finansira Ministarstvo rada i socijalnog staranja kroz javni poziv “Zaštita i zdravlje na radu za sve aktere u procesu rada”.
Strožije kontrole i češće sankcionisanje onih koji krše propise, bilo poslodavci ili radnici, te olakšice pri nabavci zaštitne opreme, neka su od mogućih rješenja na putu ka smanjenju broja povreda na radu u Crnoj Gori.
Inspektor rada za oblast zaštite i zdravlja na radu Zlatko Popović je kazao da je poslodavac u obavezi da u roku od 24 sata prijavi povredu zaposlenog na radu nakon čega se sprovodi uviđaj, sačinjava izvještaj i nastavlja dalje zbrinjavanje radnika, izriču eventualne sankcije i sprovodi dalja procedura shodno jasno definisanim propisima.
“Inspektori redovno vrše kontrole u ovoj oblasti i sankcionišu neodstatke. Pored novčanih poslodavcima su izricane i privremene zabrane rada i u to u 37 slučajeva. Kazne pak, nisu ni jedini ni apsolutno djelotvoran metod u ovom pravcu”, kazao je Popović.
On je saglasan da ostalni panelistima , da je podizanje svijesti o važnosti poštovanja propisa iz oblasti zaštite i zdravlja na radu neophodno kako bi se smanjile povrede i smrtni slučajevi.
“Normativni okvir prema EU se zaokružio , sada je, najveći izazov implementacija propisa.
Oni iz godine u godinu dobijaju na značaju a najbolji pokazatelj napretka je smanjenja broja povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom. U odnosu na 2008. godinu kada je bio najveći broj povreda na radu, 70, za 10 godina se za 64odsto smanjio taj broj te ih je u toku prošle godine zabilježeno 27 od toga 7 smrtnih slučajeva i 20 teških povreda“, kaže Popović napominjući da ima prostora za napredak te da je i dalje najveći broj povreda u građevinskom sektoru. Naime, prošle godine od 7 smrtnih slučajeva četiri su se desila u oblasti u građevinarstva i tri u drvnoj industriji.
Naglašava da je važno što se krenulo govoriti o ovoj kompleksonoj temi a da je sami priručnik namijen i poslodavcima, zaposlenima i individualnim poljoprivrednim proizvođačima.
„Značaj prostor u priručniku je dat normativnom okviru, pravima, obavezama, odgovornosti poslodavaca, zaposlenih iz oblasti zaštite i zdravlja na radu. Pružena je statistika iz oblasti poljoprivrede i šumarstvate značajan prostor usmjeren ka konkretnim mjerama zaštite i zdravlja u poljoprivredi i šumarstvu.“, pojasnio je Popović, koji je i autor priručnika „Mjere zaštite i zdravlja na radu u poljoprivredi i šumarstvu“.
Načelnica Direkcije za poslove zaštite i zdravlja na radu pri Ministarstvu rada i socijalnog staranja Danijela Šuković ističe da je diskusija o ovoj temi odličina način da se pormoviše važnost zaštite na radu, pojašnjavajući da je nadležnost resornog Ministarstva izrada propisa u ovoj oblasti i shodno proceduri izdavanje ovlašćenja za obavljanje ovih poslova na nivou Crne Gore i praćenje usklađivanje sa propisima EU.
Istakavši da bi trebalo da ova oblast bude uvrštena u jednu od prioritetnih oblasti od javnog interesa, pohvalila je konkretno projekat NVO Multimedijal Montenegro koji je i bio najbolje rangiran na gore pomenutom pozivu.
„Današnjom panel diskusijom i učešćem popriličnog broja ljudi koji su bili zainteresovani za ovu temu mišljenja sam da smo podigli svijest u određenoj mjeri značaja zaštite zdravlja na radu u Crnoj Gori i konkretno u sektoru poljoprivrede i šumarstva. Drago mi je što sam čula određene nedoumice i probleme ljudi danas ovdje prisutnih u primjeni svih ovih mjera zaštite i zdravlja na radu i njihova gledišta sa aspekta primjene mjera kako od poslodavaca tako i sa aspekta zaposlenih“, kazala je Šuković.
Istakla je značajnim pokretanje ove teme na terenu te napomenula da je saradnja sa NVO korisna u dijelu implementacije propisa.
„Ovaj projekat i saradnja sa NVO je važna sa aspekta implementacije Zakona o zaštiti i zdravlju na radu i podzakonskih akata u ovoj oblasti iz razloga što je to jedno zatvarajućih mjerila za poglavlje 19. koje se tiče socijalne politike i zapošljavanja.“, kazala je ona napominjući da je ovo odličan način da se približe i poslodavcima i zaposlenima njihova prava, obaveze i odgovornosti.
Kaže da se sami propisi poštuju ali ne u željenoj mjeri.
„Na osnovu zakona dobijamo podatke od Fonda za zdravstveno osiguranje za prijavljene povrede na radu, ranije sam govorila da je u 2018. Registrovano 1199 povrede na radu. Za prethodnu, 2019. Godinu očekujemo podatke od FZO kako bi imali potpune podatke za svaku opštinu u Crnoj Gori“, kaže Šuković isičući da to nije prava slika jer postoje slučajevi kad zaposleni ili poslodavci ne žele da prijave povrede.
Koordinator projekta Željko Đukić istakao je zadovoljstvo što se po prvi put ovom temom bavimo na sjeveru.
„Ponosni smo na ovaj inovativan projekat. Cilj je razgovor sa relevantinim akterim sa državnog i lokalnog niova o tome kako da damo doprinos da se smanji broj povreda na radu u poljprivredi i šumarstvu , oblasti koja je na drugom mjetsu po broju povreda na radu. S obzirom da su to bitne razvojne grane našeg područja, smatramo da je važno da na vrijeme uticati na smanjenje povreda i smrtnih slučajeva, koji s ebilježe na sjeveru.Bili smo dovoljno hrabri da se uhavtimo u koštac sa ovom problematikom, da dođemo do određenih rješenja i preporuka za efiksano djelovanje “, kazao je Đukić.
Pojasnio je da će zaključci sa današnje panel diskusije biti upućeni nadležnim institucijama u vidu preporuka u kojoj oblasti treba da djeluju ka konačnom cilju, boljoj zaštiti na radu i smanjenju povreda na istom.
Govoreći o samom projektu, podsjetio je i da je u toku kampanja na društvenim mrežama i lokalnim televizijama na sjeveru. Izrađena publikacija je direktno distribuirana prodvcima poljoprivredne i šumske mehanizacije kako bi što lakše došla u ruke poljoprivrednika i skrenula im pažnju na značaj upotrebe zaštitne opreme i sam način rad. Takođe, sve ovo dostupno je i na sajtu www.naradu.me koji je takođe izrađen u sklopu ovog projekta.
Bonus video:
