Bokobran: Gradinu Straišće hitno zaštititi od potpunog uništenja

Gradina Straišće je vrijedan lokalitet bez odgovarajućeg pandana u Crnoj Gori, kaže arheolog konzervator Miloš Petričević
67 pregleda 1 komentar(a)
Straišće, Foto: Bokobran
Straišće, Foto: Bokobran
Ažurirano: 15.07.2017. 18:57h

Praistorijska gradina Straišće na rtu Ograda, između uvala Žanjice i Mirišta, u hercegnovskoj opštini, mogla bi u narednim mjesecima biti potpuno uništena, jer u Crnoj Gori ne postoji funkcionalan sistem zaštite kulturnih dobara.

Ta lokacija je evidentirana u austrougarskim katastarskim mapama poluostrva Luštica još u 19. vijeku. Ona danas ne uživa status kulturnog dobra, a aktuelna Državna studija lokacije Sektor 34 (Arza-Mirišta-Žanjic) upravo na gradini predviđa izgradnju hotela visoke kategorije, a na prostoru koji bi trebalo da bude zaštićena okolina lokaliteta, već su izgrađene dvije od devet planiranih vila.

Arheolog konzervator Miloš Petričević je još 5. juna Upravi za zaštitu kulturnih dobara poslao prijavu o uništavanju višeslojnog arheološkog lokaliteta Straišće. Dvadesetak dana kasnije inicijativa Bokobran, iza koje stoje Petričević, Antonela Stjepčević i Miljan Vujošević, Upravi upućuje novi dopis, ali do danas nisu dobili odgovor.

Petričević navodi da je, prema Zakonu o kulturnim dobrima, Uprava bila u obavezi da obiđe lokalitet i napiše predlog za stavljanje pod prethodnu zaštitu. To bi, kako je kazao, podrazumijevalo obustavu svih aktivnosti na godinu , dok se lokalitet ne istraži kako bi se utvrdile kulturne vrijednosti kao pretpostavka dodjeljivanja statusa kulturnog dobra.

On je “Vijestima” kazao da su na spornoj lokaciji u toku radovi, koji prijete brisanjem praistorijskog nasljeđa u cilju izgradnje turističkih sadržaja.

“Na rtu Ograda u toku su građevinski radovi, a sagrađeni objekti višestruko su izašli iz gabarita koje je predvidjela DSL Sektor 34. Po ovom planskom dokumentu, na rtu je u planu izgradnja osam vila spratnosti P+1. Sagrađeni objekti imaju oku vidljivih pet etaža i po nekoliko kaskadnih terasa nastalih na stijenama do samog mora, gdje su sagrađena privatna pristaništa iako po Zakonu o morskom dobru takvi zahvati nisu dozvoljeni”, navodi Petričević.

On dodaje i da je, u evidenciji Uprave za nekretnine, skoro cijeli rt Ograda u vlasništvu države Crne Gore, te da pravo korištenja uživa Vlada. Upućeni tvrde da su objekti koji su već izgrađeni na spornoj lokaciji vlasnišvo stranih državljana.

Radio Tivat je nedavno objavio nezvanične informacije, prema kojima je za potrebe izrade Prostornog plana posebne namjene za obalno područje koja je u toku, gradina Straišće evidentirana u okviru rada na pratećoj Studiji kulturnih dobara. U pitanju je dokument za čiju je izradu zadužena ista Uprava za zaštitu kulturnih dobara, na čijem je čelu istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović.

Petričević, koji na Univerzitetu u Ljubljani priprema doktorsku tezu na temu praistorijskog nasljeđa Grblja i Luštice, navodi da je gradina Straišće vrijedan lokalitet bez odgovarajućeg pandana u Crnoj Gori. “Iako laičkom oku njegov značaj ne mora biti očigledan i jasan, riječ je o izuzetnom lokalitetu čija bi devastacija trajno onemogućila formiranje sadržajnijeg, kompleksnijeg i adekvatnijeg razumijevanja praistorije, što bi predstavljalo nenadoknadiv gubitak za arheološku i istorijsku nauku na ovim prostorima”, kazao je on.

Bonus video: