Cijena ishrane djece u vrtićima ostaće nepromijenjena, iako je Državna revizorska institucija krajem prošle godine upozorila da bi morala da bude niža.
To je “Vijestima” kazao ministar prosvjete Predrag Bošković, naglasivši da je cijena najniža u regionu:
“Roditelji na dnevnom nivou plaćaju 1,86 eura, što je za 22 dana na mjesečnom nivou oko 40 eura. Cijena nije mijenjana od 2008.”.
Komentarišući nalaz DRI da se više od pola novca koji roditelji plate za ishranu djeteta potroši na plate zaposlenih i održavanje vrtića, Bošković je rekao da nijedan euro državnog, ili novca roditelja, u predškolskim ustanovama nije zloupotrijebljen.
On tvrdi da je korišćen isključivo u interesu djece, njihovog kvalitetnog boravka kroz korišćenje didaktičkih sredstava i druge opreme za podsticaj razvoja kroz učenje i igru.
Upitan da prokomentariše to što Vlada participira u troškovima ishrane studenata, ali ne i predškolske djece, iako nijedan od dva oblika obrazovanja nije obavezan, ministar kaže da je riječ o dvije nemjerljive kategorije:
“Ovakvom populističkom pričom se ne pomaže u poboljšanju kvaliteta studenskog i učeničkog standarda s jedne i predškolskog obrazovanja s druge strane. Postojećim rješenjima se napravio balans između participacije države, s jedne strane, i mogućnosti porodica s druge strane, jer troškovi studiranja su mnogo veći, studenti pored ishrane i smještaja kupuju i udžbenike i dodatnu literature. Uz to, samo u 2015. za troškove ishrane djece u predškolskim ustanovama država je isplatila preko 350.000 eura”.
On je istakao da država plaća ishranu za djecu čiji su roditelji korisnici MO, bez roditeljskog staranja i za djecu iz najosjetljivijih grupa stanovništva.
Ministar kaže da su svjesni problema prebukiranosti vrtića i da u Ministarstvo to vide “kao ključni problem predškolskog obrazovanja”.
“Cilj nam je da sto veći broj djece uzrasta od tri do šest godina uključimo u ovaj segment sistema. Ne želimo da djeca budu van sistema predškolskog vaspitanja i obrazovanja koje, kako je utvrđeno, ima veliki značaj za njihovo kasnije školovanje. U grupama gdje je prisutna prebukiranost povećavamo broj zaposlenih”.
On je naglasio da će se uskoro, izgradnjom četiri vrtića u Podgorici, kapaciteti povećati za 1.034 mjesta, u Ulcinju za 123, Baru za 370 i Pljevljima za 67.
Problem je primjena Bolonje, ali slijede odlučne reforme
Komentarišući najavu preispitivanja Bolonjskog sistema u visokom obrazovanju, Bošković kaže da je više puta saopštio da je problem primjena.
“U 2015. uprava Univerziteta Crne Gore je krenula u odlučnu reformu na osnovu uočenih nedostataka sistema. Ministarstvo prosvjete se aktivno uključilo u taj proces. Smatram da je prevelik broj studenata na pojedinim studijskim programima ključni nedostatak u primjeni bolonjskog sistema”.
Bošković navodi da je nastavak reforme usmjeren u pravcu usklađivanja upisne politike sa potrebama tržišta rada, ali i većeg praktičnog obrazovanja koje će studentima omogućiti veću mobilnost na tržištu rada.
U pripremi je, ističe, nova Strategija razvoja i finansiranja visokog obrazovanja do 2020. kojom će se na UCG stvoriti kvalitetni uslovi za nastavu, ojačati interaktivni rad u malim grupama, obezbijediti bolji odnos broja studenata po nastavniku, veći praktični rad...
“U narednom periodu, zajedno sa Rektoratom UCG, ćemo definisati koliko širok UCG želimo, tačnije koliki broj studijsikih programa je optimalan za državu naše veličine”.
Bonus video:
