Brajović: Dobitnici priznanja ostavili neizbrisiv trag u baštini Crne Gore

"Crna Gora je kaljena i na plamenovima Berlinskog kongresa 13. jula 1878, ali i na julskim vatrama 13. jula 1941. godine. Kao što nema kamena koji ne pamti neku žrtvu za slobodu u Crnoj Gori, a ako ičega, kamenja imamo odviše, tako, gotovo da ne postoji datum koji ne bi mogao biti imendan Dana državnosti Crne Gore”, ocijenio je Brajović
217 pregleda 10 komentar(a)
nagrada 13. jul, Foto: PR Centar
nagrada 13. jul, Foto: PR Centar
Ažurirano: 12.07.2018. 13:13h

Dobitnici Trinaestojulske nagrade za životno djelo i za ovu godinu Vukić Pulević, Krsto Andrijašević, Aleksa Asanović, Adnan Čirgić su kroz naučni, društveni i umjetnički rukopis ostavili duboku identitetsku boru u baštini Crne Gore, poručio je predsjednik Skupštine, Ivan Brajović.

On je, na dodjeli Trinaestojulske nagrade za životno djelo, istakao da 13. jul predstavlja personifikaciju crnogorskog pregnuća za slobodom i državom.

"Crna Gora je kaljena i na plamenovima Berlinskog kongresa 13. jula 1878, ali i na julskim vatrama 13. jula 1941. godine. Kao što nema kamena koji ne pamti neku žrtvu za slobodu u Crnoj Gori, a ako ičega, kamenja imamo odviše, tako, gotovo da ne postoji datum koji ne bi mogao biti imendan Dana državnosti Crne Gore”, ocijenio je Brajović.

On je kazao da se često zaboravlja uloga pojedinca, koja je glavna u uzdizanju čovjeka i čitavog društva.

Brajović je istakao da je Pulević nagradu zaslužio zaslužio mnogo prije, ali “uvaženi profesor zna da ljudi kasne, a djela se rađaju na vrijeme, kao njegova”.

"Takođe, niko kao Krsto Andrijašević ne zna da se u liniji života ne čita umjetnost, već umjetnost čita i linije i tačke i crte čovjekovog života, onim poetskim esperantom koji prvo naučimo od muzike. Gospodin Asanović ju je naučio od života i teorije, a onda je prenio na mnoge generacije mladih umjetnika, sa istom predanošću i žarom kojim je profesor Čirgić utemeljivao crnogorski jezik u bit crnogorskog identiteta”, saopštio je Brajović.

On je rekao da je došlo vrijeme da se Crna Gora osloni na svoje potencijale i institucije.

"Zavjetnici 13.jula, kao i dobitnici Trinaestojulske nagrade su ostavili dubok i neizbrisiv trag u prošlom i našem vremenu, kao što su naše rijeke ostavile duboke i neizbrisive klisure, ne na geografiji, već na obrazu Crne Gore. I svaki naučni, društveni ili umjetnički rukopis je duboka identitetska bora u baštini Crne Gore”, poručio je Brajović.

Predsjednik žirija, Rajko Todorović Todor, kazao je da su dobitnici nagrada zasluženo dobili to visoko priznanje za životno djelo.

Prema njegovim riječima, profesor Vukić Pulević je u evropskoj botaničkoj literaturi veoma poznat po značajnim rezultatima i otkrićima.

"Vukić Pulević je prvi školovani crnogorski botaničar, koji je postavio temelje botanike u veoma složenim istorijskim i društvenim uslovima. Dao je značajan doprinos na polju muzeološkog rada, formiranja i generalnog herbara Crne Gore, kao i na radu na bibliografiji botaničkih istraživanja“, naveo je Todorović.

On je kazao da je Krsto Andrijašević preko 40. godina kontinuirano razvijao jedinstvenu umjetničku poetiku koja, kako je rekao, nema direktnih uzora i da su se svi značajni crnogorski kritičari i istoričari umjetnosti bavili njegovim opusom.

"Veliki umjetnik Dado Đurić govorio je, imajući u vidu Andrijaševićeve skulpture, o njegovoj superiornosti, prikazivanju anatomije ljudske svijesti u odnosu na francuske umjetnike“, istakao je Todorović.

Kako je saopštio, Andrijaševića je za Trinaestojulsku nagradu preporučila izložba „Lice ogledalo“ iz prethodne godine i monografija „Krsto Andrijašević 2018“.

"Na izložbi „Lice ogledalo“ bili su prezentovani novi crteži rađeni laviranim tušem, nezasito gledanje lica čija se morfologija uvijek svodi na nekoliko suštinskih elemenata, kao i potrebu da se ono fiksira, zadrži i upamti duže od trenutka u kom je izgledalo na jedan jedinstven način“, naveo je Todorović.

On je pojasnio da su dobitnika Trinaestojulske nagrade Aleksu Asanovića preporučila ostvarenja u prethodne dvije godine.

"Asanović je direktor škole za muzičke talente „Andre Navara“, koja je, zbog kvaliteta uvrštena u asocijaciju škola UNESCO-a. Bavi se istorijom crnogorskog jezika, kao i pitanjem standarda našeg jezika. Preporučile su ga knjige, jer „Dijalektologija crnogorskog jezika“ predstavlja izvorni i veliki doprinos crnogorskoj i jugoslovenskoj dijalektologiji“, istakao je Todorović.

Dobitnik Trinaestojulske nagrade, književnik Adnan Čirgić, kazao je da ugled tog priznanja i značaj datuma povodom koga se dodjeljuje obavezuju dobitnike da istrajno rade na duhovnom i kulturnom razvitku Crne Gore.

"Činjenica da je žiri ove godine nagradu dodijelio onima čija je posvećenost Crnoj Gori i njenoj antifašističkoj tradiciji neupitna i daje nam osnovu da se nadamo da je država zakoračila u novo doba“, rekao je Čirgić.

Kako je kazao, Trinaestojulska nagrada nije samo nagrada za lično djelo, već i za prethodnike na čijem se djelu temelji stvaralaštvo dobitnika tog priznanja.

"Nagrada koja mi je dodijeljena za stvaralaštvo u oblasti crnogorskog jezika i književnosti ne pripada samo meni, nego pleadi crnogorskih filologa i kulturologa koji su utemeljili savremenu montenegristiku prethodnih pola vijeka“, saopštio je Čirgić.

Dobitnik Trinaestojulske nagrade, violončelista Aleksa Asanović, rekao je da je je to priznanje nagrada za viziju.

"Škola otvorena u najtežem trenutku, za vrijeme rata i kada su bježali sa ovih prostora, a ne otvarali škole. To je bila jedna vizija koja je uspješno realizovana. Ovo je nagrada profesorima koji su timski radili, kao i državi koja je prepoznala te ljude i podržala ih“, saopštio je Asanović.

Dobitnik Trinaestojulske nagrade, akademski vajar Krsto Andrijašević, kazao je da je ovo najznačanija nagrada za njegovo dosadašnje stvaralaštvo.

"Svaka nagrada je lijepa, naročito ova koja je najveća u Crnoj Gori, zato sam i više nego zahvalan“, rekao je Andrijašević.

Dobitnik Trinaestojulske nagrade, botaničar Vukić Pulević, kazao je da je priznanje izuzetan podstrek za budućnost.

"Nagrada, datum u čiju se čast daje nagrada, kao i sama ceremonija me čini srećnim naročito sada kada sam ušao u ozbiljne godine i produžava mi elan“, istakao je Pulević.

Odluku o laureatima donio je Žiri, na čijem čelu je bio Rajko Todorović- Todor i članovi Žirija, prim. dr sci. med Asim Dizdarević, profesor emeritus Ilija Vujošević, prof. dr Igor Lakić i mr Miomir Vojinović.

Bonus video: