Budva: Građevinski biznis u kolapsu

Od naplaćenih komunalija zavisi i realizacija investicionog programa, odnosno gradnje brojnih nedostajućih infrastrukturnih objekata
162 pregleda 17 komentar(a)
Budva, građevine, Foto: Vuk Lajović
Budva, građevine, Foto: Vuk Lajović
Ažurirano: 03.04.2017. 19:57h

Nekada najunosniji posao u metropoli turizma, u kome su se vrtjeli milioni eura - građevinski biznis, u Budvi je praktično zamro.

Nova gradska uprava, koja već tri mjeseca upravlja gradom, izdala je svega desetak građevinskih dozvola i to uglavnom za gradnju vila i manjih kuća.

Da je gradnja posustala, a građevinski lobi zaustavljen, svjedoči i to da u proteklih par mjeseci nije otvoreno nijedno veće gradilište na području od Jaza do Buljarice, za razliku od “zlatnog doba građevinskog biznisa”, period od 2007. do 2009, kada je u gradu bilo i 40 gradilišta.

To što su građevinari stavili ručnu, utiče i odluka nove budvanske vlasti da stave van snage dva najznačajnija planska dokumenta, detaljne urbanističke planove „Budva - centar“ i „Petrovac - centar“, kojom je obuhvaćen pojas uz more.

To što nema gradnje nedvosmisleno će se odraziti i na punjenje lokalne kase. Za ovu godinu opštinske službe će od komunalija uspjeti da naplate projektovanih osam miliona, jer je uglavnom riječ o ugovorima za brojne stambene i poslovne zgrade koje su započete tokom prethodne vlasti, ali kako će to biti ubuduće, to je potpuno neizvjesno.

Od naplaćenih komunalija zavisi i realizacija investicionog programa, odnosno gradnje brojnih nedostajućih infrastrukturnih objekata.

Ipak, statistika za prva tri mjeseca, o zaključenim ugovorima o komunalijama je više nego poražavajuća i najmanje je u proteklih šest godina.

Naime, za prva tri mjeseca, sudeći po objavljenim dokumentima na opštinskom sajtu, zaključeno je ugovora o komunalijama u vrijednosti od svega 613 194 eura, što je upola manje u odnosu na isti period prošle godine, koja se takođe, računa lošom građevinskom godinom.

O kako maloj sumi je riječ, odnosno kako se nekada u Budvi gradilo, svjedoči i to da je, od januara do marta 2015. Opština zaključila ugovore o naplati komunalija u vrijednosti od 2.565.061, dok je ta suma u prvom kvartalu 2014. bila još veća, jer je tada vrijednost zaključenih ugovora iznosila 2,9 miliona eura.

Svakako najveći iznos zaključenih ugovora u prva tri mjeseca bilo je 2013, i iznosio je 3,4 miliona eura, dok je 2012. taj iznos bio 2,7 miliona eura.

Upravo su komunalije svih prethodnih godina bile, pored poreza, glavni izvori punjenja budžeta, iz koga su se isplaćivale plate radnicima i realizovale zacrtane investicije.

Istina, novoj gradskoj upravi je data mogućnost, jer to njeni prethodnici nijesu uspjeli, da naplati najmanje 30 miliona eura, koliko iznose potraživanja po osnovu komunalija od biznismena i građana, za brojne, kako legalno tako nelegalno izgrađene i dograđene objekte.

Budva pala na peto mjesto

Tokom minule godine u Crnoj Gori, prema podacima Ministarstva održivog razvoja i turizma, izdate su ukupno 1123 građevinske dozvole, od kojih 99 je izdalo resorno ministarstvo, ostalo lokalne uprave.

Najviše izdatih građevinskih dozvola, kako se navodi u uporednoj statistici, je bilo u Podgorici 131, Kotoru 96, Bijelom Polju 90, Rožajama 82, Budvi i Nikšiću po 77 dozvola.

U Tivtu su izdate 64, Baru i Danilovgradu po 47, Žabljaku 42, Herceg Novom 41, Ulcinju 23, Kolašinu 20, Mojkovicu 16, Andrijevici 12, Šavniku 11, po devet u Plužinama i Plavu, a najmanje u Petnjici - svega pet građevinskih dozvola.

Bonus video: