Budva: Nikle terase umjesto sedam starih česmi - Vijesti.me
vandalizam?

Budva: Nikle terase umjesto sedam starih česmi

Mjesna zajednica Stari grad zatražila od tužioca da ispita odgovornost opštinskih službi koje su uništile dio istorijskog blaga

Stari grad, Budva
Stari grad, Budva (Foto: Vuk Lajović)

Mjesna zajednica „Stari grad“ podnijela je osnovnom državnom tužiocu Borisu Saviću zahtjev da se preispita ko je odgovoran za uništenje nekadašnjih sedam starih istorijskih česmi, koje su postojale u ovom kulturno- istorijskom spomeniku prve kategorije, najstarijoj naseobini na ovom dijelu Jadrana.

Oni zahtijevaju od državnog tužioca da pokrene odgovornost za Komunalnu policiju, Komunalno preduzeće i Sekretarijat za održivi razvoj i planiranje Opštine Budva i izda nalog o vraćanju česmi u prvobitno stanje.

"U višegodišnjoj nemoći da sa opštinskim službama obezbijedimo zaštitu starih istorijskih javnih česmi obraćamo se državnom tužilaštvu u cilju pokretanja odgovornosti za nastalu situaciju. Javne česme u Starom gradu Budvi su istorijska i tehnološka kategorija sa elementima nematerijalne kulturne baštine. Postojalo ih je sedam. Austrougarska monarhija je 1909. sa brda Topliš dovela gradski vodovod u Budvu. Tada su postavili četiri česme, kasnije još tri. Ove su česme snabdijevale grad tekućom vodom sve do 1945. godine kada su vlasnici kuća počeli da uvode vodu u kuće i kada kreće i formiranje prvih kupatila i kuhinja sa točećom vodom. Gradske česme su i dalje ostale u funkciji i davale posebnu draž Starom gradu svojim izgledom. Velikom rekonstrukcijom Starog grada poslije zemljotresa 1979. godine u projektu javnih prostora – ulica, trgova, pjaceta, prostori česmi su dobili adekvatni zaštitarski status, odnosno one bivaju istaknute arhitektonskim rješenjima kako bi dobile naglašen prostorni značaj. Komunalno preduzeće, odnosno Vodovod, nije vodilo brigu o njima niti su ih održavali, iako je to bila njihova obaveza i po tadašnjim i današnjom Odlukom o komunalnom redu na teritoriji Opštine Budva i svim prethodnim odlukama od 1995. godine i ranije", navodi se u pismu adresiranom osnovnom tužioci.

"Po ukusu vlasnika kafića"

Iz Mjesne zajednice upozoravaju da ne poštujući Zakon o zaštiti spomenika kulture, koji je važio do 2010. godine i sada Zakon o zaštiti kulturnih dobara Sekretarijat za urbanizam, Opštine Budva bez odobrenja Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture sa Cetinja i uobičajene skupštinske procedure vrši promjene Urbanističkog plana, do danas jedino važećeg zakonskog dokumenta.

"Pošto česme smetaju stolovima i stolicama, a takođe turista ili bilo ko ko želi da koristi vodu sa javne česme ulazi u prostor ugostitelja, oni su ih ili polomili ili demontirali i sklonili ili bacili"

"Po svojoj volji i procjeni i po ukusu vlasnika kafića, na prostorima tih česmi dozvoljava postavljanje ugostiteljskih terasa. Pošto česme smetaju stolovima i stolicama, a takođe turista ili bilo ko ko želi da koristi vodu sa javne česme ulazi u prostor ugostitelja, oni su ih ili polomili ili demontirali i sklonili ili bacili. Svi mogu da se uvjere kakvo je to ruglo za grad, za kulturu, kao i za turistu koji nam je glavni motiv izgleda grada. Posebna je tema što su te besplanske protivzakonite ugostiteljske terase oduzele javne prostore grada spomenika kulture i donijele buku, agresiju, nehigijenu pa posljedično protjeruju stanovnike i turiste. Ti novi sadržaji su promjenili i degradirali karakter grada spomenika, a česme su samo jedna od mnogih drugih žrtava", ističu iz Mjesne zajendice.

UNESCO štiti kulturnu baštinu

UNESCO je 2003 , kako navode iz MZ, usvojio Konvenciju o zaštiti nematerijalne kulturne baštine.

"Zakon o ratifikaciji Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine iz 2009. godine obavezuje državu Crnu Goru na primjenu ove konvencije. Česme, kao prevashodno materijalni pojam, doživjele su širu smisaonu i duhovnu nadgradnju. U književnosti, u pjesništvu, u umjetnosti, „susret na česmi“ i uopšte događaj uz vodu je vječna tema i inspiracija. Takva mjesta imaju socijalnu i tradicionalnu dimenziju. Kao sjećanje na značajan događaj ili ličnost ljudi grade spomen česme. Voda je arhetipski element koji je kroz istoriju civilizacije imao kultni značaj kroz ritualne obrede pranja i krštenja. Sve su to stručnjaci UNESCO-a prepoznali kao bitno svjedočanstvo u materijalnom i duhovnom razvoju civilizacije", navodi se u pismu Mjesne zajednice “Stari grad”.