Bulatović: Pravimo plan za saslušanja - Vijesti.me
ZAMRŠENO KLUPKO

Bulatović: Pravimo plan za saslušanja

Borbom protiv korupcije trenutno se bave dva skupštinska odbora i jedna Vladina komisija

Odbor, korupcija
Odbor, korupcija (Foto: Savo Prelević)

Nadležnosti novog skupštinskog Odbora za antikorupciju, kojeg vodi Predrag Bulatović (DF), indentične su sa nadležnostima koje ima Vladina Nacionalna komisija za borbu protiv korupcije, a prepliće se i sa nadležnostima skupštinskog Odbora za odbranu i bezbjednost.

To znači da će tri državna tijela raditi isti posao, nadgledati državne organe za borbu rotiv korupcije. Imaju ovlašćenja da pozivaju čelnike institucija na saslušanja, utvrđuju šta nije završeno i o tome - donose zaključke.

Preplitanje nadležnosti između skupštinskih odbora, ali i sa nadležnostima NK, problematično je za Bulatovića.

“Naravno, nije sve toliko pesimistički, toliko crno, ostavimo nekoliko narednih mjeseci da izmijenimo zakonske projekte. Iniciraću raspravu unutar Odbora da vidimo kako ćemo mi da radimo naš posao, šta je naš plan, koja ćemo pitanja da stavimo na dnevni red u ovoj godini, kako ćemo ad hoc reagovati da funkcija kontrolnih saslušanja ne bude samo na osnovu jedne trećine opozicije, nego da to bude konsenzus, jer kontrolna saslušanja daju najbolje efekte i to je svrha Odbora za antikorupciju”, kaže Bulatović za “Vijesti”.

“To jeste jedno zamršeno klupko i zato je i stav EK da nedostaje čak i pokretanje istražnih radnji u slučajevima korupcije na najvišem nivou”

On kaže da je dobro što je otvorena rasprava o tome da li su preorganizovani, prenormirani i da li se to radi zbog efikasnosti ili privida da se radi. Najavljuje da će inicirati rješavanje pozicije Odbora kako bi mogao efikasno da ispunjava svoju misiju.

“To jeste jedno zamršeno klupko i zato je i stav EK da nedostaje čak i pokretanje istražnih radnji u slučajevima korupcije na najvišem nivou”, kazao je Bulatović.

On smatra da od političke volje iz redova vladajuće većine zavisi da li će rad Odbora za antikorupciju biti svrsihodan i suštinski doprinijeti boljitku. “To do sada nije bio slučaj”.

Lijepi spisak želja

Bulatović ocjenjuje da politička volja, upornost, pristup tajnim podacima mogu donijeti konkretne rezultate u radu Odbora i podstaći bolju saradnju državnih organa, naročito policije, tužilašta i sudstva, ali i da efiksano i kvalitetno rade svoj posao.

Dodatan problem u njegovom radu može biti odnos snaga između vladajuće koalicije koju predstavlja osam poslanika i opozicije koja ima pet predstavnika.

Bulatović smatra da zbog toga što nemaju ovlašćenja za uvid u tajne podatke, neophodno je da se izmjenom zakonskih barijera omogući nesmetan rad Odbora koji još nije do kraja definisan sem “nečega što se zove poslovnik i lijepi spisak želja”.

On podsjeća da je sa opozicionim kolegama krajem prošle godine kandidovao izmjene zakona o tajnosti podataka, ali je odbijeno da se uvrsti u dnevni red plenuma. Ističe da je time ignorisana i preporuka Odbora za stabilizaciju i pridruživanje.

“Nemam namjeru da participiram u dekoru demokratije, da kao predstavnik opozicije predsjedavam Odborom koji može biti sjutra optužen za nekvalitetan rad, za postojanje korupcije i nedostatak političke volje za borbu protiv nje, odnosno, zbog toga što nisu procesuirani odgovarajući slučajevi umjesto onih gdje treba da se to locira, a to je vrh režima i vlasti koji nema političku volju”, rekao je Bulatović.

Sve je moguće uz toleranciju

Bulatović ističe da Odbor ima širok spektar prava u nadgledanju i analiziranju, ali da bi to zaista i mogli da rade, moraju imati i zakonska ovlašćenja. Prema njegovim riječima, Odbor je ovlašćen da razmatra probleme u sprovođenju antikorupcijskih zakona i onih koji se odnose na organizovani kriminal i predlaže njihove izmjene, kao i mjere za strateške dokumente.

Pozivajući se na dobro iskustvo u radu Odbora za bezbjednost, Bulatović smatra da ako naprave dobre poteze uređivanjem zakonskih propisa, pravi plan rada bez nadgornjavanja vlasti i opozicije, onda će biti Odbor koji razgovara činjenicama, koji će ukazati na to ko je odgovoran za neispunjavanje mjera iz Akcionog plana i kao Skupština zatražiti odgovornost.

Bulatović ističe da Odbor ima širok spektar prava u nadgledanju i analiziranju, ali da bi to zaista i mogli da rade, moraju imati i zakonska ovlašćenja

“Tako da je ipak moguće, ali je za sve neophodan tolerantan odnos vlasti prema opoziciji u ovim tijelima i dominantno politička volja parlamentarne većine da to radi, i politička volja naravno unutar Vlade, što će teže i sporije da ide imajući u vidu ko je na čelu Vlade”, smatra Bulatović.

 

Moramo imati pristup tajnim podacima

Prva sjednica Odbora za antikorupciju trebalo bi da se održi u februaru, a planirano je saslušanje vrhovne državne tužiteljke i direktora Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Oboje su već najavili, pozivajući se na zakon, da im ne mogu dati informacije, jer Odbor nema ovlašćenje za pristup tajnim podacima. Tu mogućnost ima Odbor za bezbjednost, iako su, po novom skupštinskom poslovniku, pitanja korupcije u nadležnosti Odbora za antikorupciju.

Bulatović je istakao da je pitanje pristupa tajnim podacima izdignuto na značajan nivo na sjednici parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje 28. i 29. novembra 2012.

“Tada smo govorili o potrebi da Odbor za antikorupciju i njegovi članovi imaju pristup tajnim podacima. Zato su glasali i DPS, SDP, opozicija i članovi Evropskog parlamenta. Mislim da je dopis VDT i direktora USPNFT dovoljan motiv i dokaz da mi moramo nešto da uradimo. Pretpostavljam da su trebali to da znaju i oni koji nisu reagovali, od kraja novembra kada je to bilo u Briselu, do danas. Na zasjedanju u Briselu jedan od predsjedavajućih na tom sastanku bio je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić i on vrlo dobro zna šta je tema te tačke bila”, rekao je Bulatović.

Opozicija Markovića vidi kao ključnog za antikorupciju

Bulatović je ocijenio da je na čelu Vladine Nacionalne komsiije treba da bude Duško Marković, ključni čovjek koji bi trebalo da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

“Ajde da kažem to bi trebalo da bude prvi potpredsjednik Vlade na način kako je to, recimo, u Srbiji. Očigledno da je ovdje pristup drugačiji - ili zbog toga što u Vladi misle da ovdje nema korupcije i da nije problem organizovanog kriminala ili da jednostavno ne žele da ispolje političku volju sve do onog trenutka dok ne bude pritiska iz Brisela. Mislim da je ovo drugo pitanje i NK je mogla da radi neefikasno, ali nije mogla da ima opravdanje zašto njene mjere nisu realizovane jer se odnose direktno na najveći broj državnih činovnika koji mogu biti smijenjeni odlukom Vlade”, rekao je Bulatović.