Bulevar u koji je uloženo 2,2 miliona, propao za 5 godina

Stečajni upravnik “Puteva” kaže da je Bulevar katastrofalno loše urađen i da je podloga na nekim mjestima tanja i za dva centimetra
212 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 31.05.2013. 19:09h

U rekonstrukciju Bulevara Josipa Broza-Tita 2008. je uloženo više od 2,2 miliona eura, a samo pet godina asfalt je do te mjere propao da mora da se krpi.

Direktorica Agencije za izgradnju i razvoj Glavnog grada Nada Mugoša u tome ne vidi ništa čudno, iako profesor Građevinskog fakulteta Vlado Kapor tvrdi da se na novoizgrađenom kolovozu ne smiju pojaviti veća oštećena za 20 godina, a stečajni upravnik “Puteva” Dragan Smolović da je posao “fušerski odrađen”.

Smolović je kazao “Vijestima” da je Bulevar “katastrofalno loše” urađen, da je podloga za saobraćajnicu na pojedinim mjestima tanja i za dva centimetra, ocijenivši da mu je prijetilo potpuno propadanje.

Kako je navedeno na sajtu Agencije, saobraćajnicu dugu 1.400 metara radila je firma “Gradnja promet” iz Danilovgrada. Direktor Radomir Kalezić juče nije odgovarao na pozive i sms poruku novinarke “Vijesti”.

Mugoša je pojasnila da je Bulevar na Starom aerodromu rađen u tri faze, odbivši da odgovori na pitanje ko je bio nadzorni organ tokom izvođenja radova.

Ona je saopštila da je trećom fazom, 2008. godine, u rekonstrukciju saobraćajnice bulevarskog tipa uloženo 2.204.919,56 eura, “pri čemu na kolovoznoj konstrukciji, urađenoj 2001. godine, nije rađeno ništa, već je zadržano postojeće stanje”.

“Imajući u vidu da je prošlo više od 12 godina od kada je ovaj potez urađen, te da nije izveden za teško, već samo za srednje saobraćajno opterećenje, ne čudi potreba da 'Putevi' rade na popravkama istog. Više čudi olako davanje kvalifikacija o 'fušerskom radu', kada se na terenu da vidjeti da je ono što je urađeno 2008. godine kvalitetno urađeno”, kazala je Mugoša.

Nakon što su radnici “Puteva” počeli da krpe Bulevar, Smolović je, međutim, saopštio da su podloga i asfalt “toliko loše urađeni” da je prijetilo “potpuno propadanje”.

“Na pojedinim mjestima došlo je do pucanja, a asfalt se odvojio centimetar i više od same podloge. Tampon je katastrofalno loše urađen...”, kazao je Smolović, istakavši da na novi tampon stavljaju armirani beton i čelične mreže, kako ponovo ne bi došlo do odvajanja, a tek onda asfalt...

Mugoša i tadašnji premijer Lukšić na otvaranju Bulevara

Kapor ja kazao da za propadanje saobraćajnice može da postoji više razloga, pojasnivši da to mogu da budu loš projekat, loša konstrukcija, loše napravljena saobraćajnica, loš nadzor ili loša održavanost.

Pozvavši se na iskustvo, on je ocijenio da je najčešći razlog to što izvođač radova loše napravi saobraćajnicu, ili nadzorni organ investitora loše kontroliše kvalitet izvedenih radova.

“Nadzor mora biti permanentan... Nadzorni organ treba da je svaki dan na gradilištu, a ne da se javi svakih sedam ili osam dana, jer ima puno gradilišta, pa ne stigne i slično. Nadzorni organ se mijenja u zavisnosti od toga da li plaća lokalna zajednica, da li se plaća iz budžeta...”, kazao je Kapor.

U ovakvim slučajevima, smatra on, trebalo bi ispitati zašto je došlo do propadanja nakon samo pet godina.

Ili je izvođač loše radio ili je nadzorni organ loše kontrolisao, smatra profesor Vlado Kapor. Investitor - Glavni grad - posao je povjerio firmi “Gradnja promet”, a juče nijesu odgovorili ko je nadzirao radove

Kapor: Velikih oštećenja ne smije biti 20 godina

Kapor je pojasnio da bi saobraćajnica trebalo da izdrži projektni period, koji ne može biti manji od 15, odnosno 20 godina za novogradnju.

“Za 20 godina ne smiju da se pojave nikakva velika oštećenja na kolovozu. Ako se pojave, onda je to ili loše napravljeno, što je najčešće, ili je nadzorna služba zakazala pa nije pravovremeno ukazala na neke greške u fazi izvođenja kolovozne konstrukcije i zbog toga sve propada”, istakao je Kapor.

“Jednostavno se troši novac, a ne postižu se određene garancije. Gotovo svaki projekat košta više nego što je ugovoren”, kazao je Vujović

“Jednostavno se troši novac, a ne postižu se određene garancije. Gotovo svaki projekat košta više nego što je ugovoren”, kazao je Vujović.

On je istakao da se ovakvi projekti rade po stručnim normativima, “što u ovom slučaju podrazumijeva da je neko neodgovorno ušao u taj posao, da su ugovorne strane neprecizno ispunile svoje obaveze, ili da nema potrebnih garancija”.

Vujović smatra da su, osim nekoliko ulica, saobraćajnice u “kritičnom stanju” i da “ozbiljno dovodi u pitanje sigurnost građana”.

“Štete na automobilima su nemjerljive. U Zeti ne možete ni zaprežnim vozilima, a tako je i na periferiji grada”, kazao je Vujović.

Tri faze, četvrta - krpljenje

Mugoša je kazala da je prva faza današnjeg Bulevara rađena, tada nazvana Ulica „8-8”, početkom devedesetih godina prošlog vijeka, od Puta Radomira Ivanovića do Zmaj Jovine ulice.

“Ulica je bila širine kolovoza sedam metara sa obostranim trotoarima i izvedena je bez habajućeg sloja od asfalt betona”, kazala je Mugoša.

Ona je rekla da je u prvoj polovini 2001. godine, preduzeće “Arso Milić” radilo dionicu od Zmaj Jovine ulice do Bulevara Pete proleterske, širine kolovoza sedam metara, sa obostranim trotoarima, kompletnom kolovoznom konstrukcijom, uključujući i sloj od asfalt betona.

“I jedna i druga dionica bile su projektovane i izvedene za srednje saobraćajno opterećenje, jer tada nije bilo ni riječi o miniobilaznici bulevarskog tipa koja treba da istrpi teška saobraćajna opterećenja”, istakla je Mugoša.

Galerija

Bonus video: