CEDEM : Mladi smatraju da se transparentnost sektora bezbjednosti može unaprijediti

Projekt koordinator CEDEM-a, Ognjen Marković, kazao je da je projekat za opšti cilj imao jačanje saradnje između države i civilnog društva u prepoznavanju i rješavanju ključnih savremenih problema bezbjednosti sa kojima se mladi suočavaju
340 pregleda 0 komentar(a)
CEDEM, Foto: PR Centar
CEDEM, Foto: PR Centar
Ažurirano: 28.06.2018. 09:10h

Mladi u Crnoj Gori, kao najveće bezbjednosne rizike, vide organizovani kriminal i korupciju, sajber terorizam i vjerski radikalizam, a smatraju da se transparentnost sektora bezbjednosti može unaprijediti većom dostupnošću podataka, uključenošću medija i dijalogom sa civilnim društvom.

To je saopšteno na predstavljanju rezultata projekta „U susret savremenim bezbjednosnim izazovima: obrazovanje i participacija mladih“, koji sprovodi Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), uz podršku Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću.

Projekt koordinator CEDEM-a, Ognjen Marković, kazao je da je projekat za opšti cilj imao jačanje saradnje između države i civilnog društva u prepoznavanju i rješavanju ključnih savremenih problema bezbjednosti sa kojima se mladi suočavaju.

„Ključna vrijednost u projektu je direktna komunikacija učesnika, npr. škole i predstavnika lokalnih samouprava i državnih institucija, sa idejom da se definišu preporuke za osnaživanje participacije mladih u formulisanju i primjeni bezbjednosnih politika, što je u skladu sa Zakonom o mladima, Strategijom za mlade 2017-2021, kao i Strategijom za suzbijanje nasilnog ekstremizma 2016-2018“ naveo je Marković u PR Centru.

On je rekao da su ciljne grupe projekta bili studenti prava, političkih nauka, novinarstva, pripravnici i mlađi službenici u Ministarstvu odbrane, Vojsci Crne Gore, Skupštini, Ministarstvu unutrašnjih poslova i Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.

Marković je istakao da da su ključni rezultati projekta realizacija fokus grupa i škole bezbjednosti, kao i publikacija koja, kako je rekao, predstavlja procjenu znanja i stavova mladih o sekoru bezbjednosti.

„U okviru projekta su održane četiri fokus grupe sa studentima i zaposlenima u državnim institucijama, kako bi se mapirali i analizirali njihovi stavovi i iskustva o ovoj temi“, rekao je Marković.

On je kazao da se publikacija sastoji iz dva dijela, navodeći da je u prvom dijelu analiziran institucionalni i pravni okvir, sa fokusom na parlamentarnu kontrolu i nadzor nad sektorom bezbjednosti.

„U okviru drugog dijela smo predstavili ključne rezultate našeg istraživanja, koje je sprovedeno u novembru 2017. godine. Naši sagovornici, kako mladi, tako i predstavnici institucija sektora bezbjednosti su, kao najveći bezbjednosni rizik, naveli problem organizovanog kriminala i korupcije, a zatim sajber terorizma i vjerskog radikalizma“, rekao je Marković.

On je istakao da su predstavnici sektora bezbjednosti transparentnost svoga rada ocijenili apsolutno zadovoljavajućom, dok su je, kako je rekao, mladi okarakterisali poprilično negativno, jer „ove institucije smatraju nešto zatvorenijim za saradnju zbog nasljeđa socijalizma, koji im to nameće, ali i same prirode posla ovih institucija“.

„Transparentnost se, kako kažu, može unaprijediti većom dostupnošću podataka od strane organa sektora bezbjednosti, zatim kroz dijalog sa civilnim sektorom, predavanjima predstavnika ovog sektora na fakultetima, te većom uključenošću medija“, kazao je Marković.

On je istakao da su ključne preporuke publikacije kreiranje platforme za mlade, koja će, kako je dodao, obezbijediti dostupnost informacija vezanih za uključivanje mladih u institucije sektora bezbjednosti, implementaciju projekata i radionica za mlade.

„Neophodno je i realizovanje redovnih sastanaka predstavnika institucija i mladih, kako bi se predočile sve mogućnosti za uključivanje zainteresovane javnosti, kao i sprovođenje kampanja o uključivanju mladih, u cilju podizanja svijesti svih građana o važnosti aktivne uloge mladih u procesu donošenja odluka“, ocijenio je Marković.

Posljednja aktivnost projekta bila je, kako je kazao, dvodnevna škola bezbjednosti.

„Ovogodišnji program škole je bio posebno usmjeren na sistem nacionalne bezbjednosti Crne Gore i nadležnosti bezbjednosnih službi, terorizam, nasilni ektremizam i organizovani kriminal, kao i demokratsku kontrolu sektora bezbjednosti“, naveo je Marković.

Ove godine je, kako je istakao, stigao najveći broj prijava za učešće u školi bezbjednosti što, kako smatra, pokazuje da mladi školu prepoznaju kao relevantnu i kao školu koja može da im donese nova znanja, iskustva i poznanstva.

„Preporuke mladih su uvijek usmjerene na to da CEDEM češće realizuje škole bezbjednosti. Siguran sam da ćemo, i tokom ove godine, nastaviti sa našom dugogodišnjom praksom, a sve u cilju približavanja bezbjednosnih izazova i sektora bezbjednosti mladima“, rekao je Marković.

Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, podsjetila je da se ta organizacija od osnivanja bavi monitoringom sektora bezbjednosti, kao i međunarodnom i regionalnom bezbjednosnom dinamikom sa, kako je rekla, posebnim naglaskom na Crnu Goru.

„Smatramo da je bezbjednost jedan od najvažnijih preduslova za ostvarivanje demokratije, vladavine prava i ljudskih prava“, rekla je Bešić.

Prema njenim riječima, CEDEM je, u okviru svog programa Bezbjednost i odbrana, do sada realizovao 20 projekata na temu bezbjednosti i reforme sektora bezbjednosti sa, kako je dodala, posebnim fokusom na učešće mladih.

„Upravo mladi predstavljaju posebno osjetljivu kategoriju stanovništva, koja je izložena brojnim problemima, posebno u tranzicionim društvima, koja se dinamično mijenjaju u procesu izgradnje punog demokratskog poretka“, kazala je Bešić.

Ona je kazala da su prisustvo nasilja u društvu, terorizam, organizovani kriminal, porast maloljetničke delikvencije i govora mržnje, bezbjednost na internetu i isključenost iz procesa donošenje odluka, samo neki od izvora i oblika ugrožavanja bezbjednosti mladih u lokalnim zajednicama.

Bonus video: