Najmanji stepen demokratije u Crnoj Gori ostvaren je u oblasti vladavine prava i zakona i medijima, dok je pozitivan trend pristuan u politici i vlasti, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Glavni metodolog CEDEM-a, Miloš Bešić, pojasnio je da se istraživanjem prati trend razvoja demokratije od 2006. godine.
Kako je naveo, anketirano je 750 građana, a istraživanje je sprovedeno u novembru.
On je pojasnio da je indeks demokratije obuhvatio područja – demokratičnosti političkih procesa (politika i vlast, odnosi moći), vladavina prava i zakona, ekonomske slobode i ekonomska participacija, obrazovanje, stanje u medijima, odnos prema nacionalnim i vjerskim manjinama, položaj žena i položaj osoba sa invaliditetom.
“U svakom od ovih područja mjerimo u kom stepenu su jednakost i ravnopravnost zastupljeni, participacija i zaštita, transparentnost, kontrola, odgovornost, reprezentativnost, efikasnost i profesionalnost i autonomija”, precizirao je Bešić.
Bešić je istakao da, ako se pogleda indeks demokratije po područjima – mjerenje je pokazalo da je najlošija situacija u vezi vladavine prava i zakona, kao i medijima.
“Vidi se da su to gotovo identične vrijednosti. Drugim riječima, ako negdje treba uložiti napor, ono što naši podaci pokazuju, jeste vladavina prava i zakona i mediji”, poručio je Bešić.
On je naveo da je, po hijerarhiji, nakon medija, sledeće područje ekonomske slobode i ekonomska participacija, položaj osoba za invaliditetom, politika i vlast, položaj žena, obrazovanje, nacionalne i vjerske manjine.
Prema njegovim riječima, trendovi od 2007. pa nadalje pokazuju da su politika i vlast jedni segment gdje su prisutni progresivni trendovi.
“U vladavini prava i zakona imamo stagnaciju, u oblasti ekonomskih sloboda takođe stagnaciju, u obrazovanju i medijima negativan trend, a položaj nacionalnih i vjerskih manjina su na istom nivou vrijednosti kao 2012.”, dodao je Bešić.
Kada je riječ o položaju žena i osoba sa inavliditetom, on je rekao da su trendovi negativni.
Pojasnio je da ključni nalazi pokazuju da su u području politike i vlasti dvije kljične dimenzije na kojima treba raditi, kontrola i zakonitost rada vlasti i transparentnost. “Kada je riječ o vladavini prava i zakona to je jedno od kritičnih područja”.
“Jednakost pred zakonom i nedostupnost pravne zaštite su dvije ključne stvari”, dodao je Bešić.
On je, kada je riječ o ekonomiji kazao da su ekonomska nejednakost i autonomija preduzeća ključni problemi.
U obrazovanju, kako je ukazao, zakonitost i kontrola sistema obrazovanja je ključni problem, a u medijima ukidanje monopola i neravnopravnost.
Bešić pojašnjava da je po pitanju položaja manjina, diskriminacija najveći problem, a kod rodne ravnopravnosti – dokriminacija žena u porodici i u zapošlajvanju. Za osobe sa invaliditetom, istraživanje pokazuje da je najveći problem nedostupnost školskih objekata djeci sa invaliditom.
“Imamo pozitivan trend kada je riječ o politici i vlasti, dakle u demokratičnosti političkih procesa, a nema promjena u oblasti vladavine prava i zakona, ekonomskih sloboda i participacija, kao i u položaju nacionalnih i vjerskih manjina”, rekao je Bešić.
Ona je istakao da je negativan trend zabilježen u obalastima demokratije u obrazovanju, demrokratičnosti medija, položaja žena i položaja osoba sa invaliditeom.
“Generalno, negativan je trend u odnosu na 2012. godinu”, zaključio je Bešić.
Ambasador Njemačke u Podgorici, Hans Ginter Matern, kazao je da on trendove i razvoj demokratije u Crnoj Gori posmatra već četiri mjeseca.
“Očigledno, kada se radi o razvoju demokratije primijetio sam, kada su u pitanju izbori, njihova priprema, rezultati i poljedice, da je sa novim izbornim zakonodavstvom na izborni dan je veliki broj građana glasao – skoro 74 odsto ljudi - što je za mnoge druge zemlje u Evropi san koji se teško može ostvariti”, rekao je Matern.
Prema njegovim riječima, to pokazuje da je veliki procenat ljudi razmišljao o dvije stvari – prva da se njihivi glasovi broje, a istovremeno i da kroz glasanje mogu da utiču na politiku u Crnoj Gori.
“Sada vidimo da od 81 poslanika samo 42 učestvuju u parlamentu, što je zabrinjavajuće i to nije dobro za demokratiju, jer skoro pola poslanika ne učestvuje na sjednicama parlamenta. Dakle oni na neki način nijesu prhvatiti mandat", kazao je Matern.
Kako je dodao, zna razloge zbog kojih poslanici ne učestvuju u radu Skupštine. "Razlozi zbog kojih 39 poslanika nijesu prisutni moraju se razmotriti".
“Građani moraju biti uvjereni u te razloge i moraju da kažu svojim predstavnicima da idu u parlament, jer su oni predstvnici ljudi”, rekao je Matern.
Bonus video:
