Čemprese ne mogu vratiti glava za glavu - Vijesti.me
SADNICE DOSTUPNE SAMO U INOSTRANSTVU

Čemprese ne mogu vratiti glava za glavu

Za obnovu dvorišta barske Gimnazije nadležni bi morali da zasade više stabala nego što je posječeno, starosti najmanje 10 godina. Takve sadnice se mogu kupiti samo u inostranstvu i koštaju više hiljada eura za komad

Zasadiće nove čemprese
Zasadiće nove čemprese (Foto: Vijesti)

Park u dvorištu barske Gimnazije, gdje je posječeno više od 90 stogodišnjih čempresa, ne može biti obnovljen samo sadnjom 90 mladih sadnica.

Novih stabala bi moralo biti znatno više i trebalo bi da budu starosti najmanje 10 godina, kažu sagovornici “Vijesti”. Dodaju i da takvih sadnica čempresa nema u crnogorskim rasadnicima, pa će barska Opština, odnosno Ministarstvo prosvjete, nova stabla morati da kupuju u inostranstvu, gdje njihova cijena dostiže i nekoliko hiljada eura za komad.

Preko 90 stabala čempresa starosti 90 godina posječeno je 17. januara u dvorištu Gimnazije “Niko Rolović” u Baru, na lokaciji gdje je planirana izgradnja vrtića, čiji je investitor resor Damira Šehovića.

Sječa stabala dodatno je na svakodnevne proteste motivisala građane, koji su i ranije tražili da se vrtić gradi na drugoj lokaciji.

Nakon četiri mjeseca bunta građana u Baru, premijer Duško Marković je nedavno od Uprave javnih radova tražio da raskine ugovor o gradnji vrtića i postojeću lokaciju uredi, između ostalog, i zasađivanjem 90 čempresa.

Marković je Baranima obećao obnovu parka

Nadležni nikad nisu odgovorili redakciji na upit o ekonomskoj vrijednosti uništenog zelenila. “Vijesti” su objavile procjenu biologa, koja je zasnovana na cijeni mlade sadnice, pa bi tako posječena stabla koštala preko 120 hiljada eura.

Iz firme “Matej” koja je angažovana za odvoz barskih čempresa, reagovali su na objavljeni iznos, navodeći da je “smiješno da neko za dva kamiona otpada plati 120.000”. Kazali su i da su posječeni čempresi tretirani kao sirovina i da je toj firmi sa Cetinja za skladištenje plaćeno pet eura po kubiku.

Sagovornici “Vijesti” iz ekoloških organizacija kažu da je o ekonomskoj vrijednosti posječenih čempresa teško govoriti, ali dodaju i da je “uvredljivo procijeniti njihovu vrijednost prostim svođenjem na cijenu drveta u dubećem ili rezanom stanju za potrebe ogreva”.

“O ekonomskoj vrijednosti barskih čempresa je teško govoriti, jer ta vrsta u Crnoj Gori nije određena za komercijalnu upotrebu cjenovnikom drvnih sortimenata, pri čemu njihova visoka estetska i ekosistemska vrijednost treba da bude vrednovana posebnom metodologijom pejzažne arhitekture”, ocijenila je Nataša Kovačević iz NVO Green Home.

Ipak, dodaje ona, barske čemprese bi bilo dovoljno uporediti sa onima u okolini Herceg Novog, koji su procesom prirodnog širenja obogatili površinu, koja danas pripada potencijalnim područjima Natura 2000.

“Uvredljivo bi bilo procijeniti njihovu vrijednost prostim svođenjem na cijenu drveta u dubećem ili rezanom stanju od 35 do 45 eura po metru kubnom za potrebe ogreva”, smatra Kovačević.

Da se vrijednost drveća u urbanoj sredini nikako ne može poistovijetiti sa tržišnom cijenom drvne mase, kaže i Ksenija Medenica iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).

“Parkovsko stablo ima svoju estetsku i ambijentalnu vrijednost koja se takođe mora uračunati”, kazala je ona.

U obzir se, prema njenim riječima, moraju uzeti svi benefiti koje pružaju zelene površine u urbanim sredinama: uticaj na mikroklimu grada, smanjenje zagađenja i uticaja vjetra i buke.

“Procjena pričinjene štete uklanjanjem velike zelene površine se dodatno komplikuje jer ne smijemo zanemariti činjenicu da je drveće dom za druge vrste organizama i da doprinose biološkoj raznovrsnosti urbane sredine. Na primjer, posječeni čempresu u Baru, bili su dom za više vrsta ptica, poput ćukova, grlica, gugutki i svraka”, kaže Medenica. U računanje novčane vrijednosti jednog stabla ili parka, dodaje ona, moraju biti uključeni projektanti, pejzažne arhitekte, biolozi, inženjeri i drugi akteri u projektima urbanog ozelenjavanja.

“U svijetu se koriste različite metodologije kako bi se odredila novčana vrijednost stabla, međutim problem se ogleda u tome što naši zakoni i pravilnici ne prepoznaju potrebu da se postupak standardizuje i redovno primjenjuje”, kazala je Medenica “Vijestima”.

Investitore koji grade u Podgorici već deset godina lokalna pravila obavezuju da za svako posječeno stablo, zasade nova tri. Iz Glavnog grada nikad nisu saopštili koliko je na račun posječenih, u Podgorici zasađeno novih sadnica.

Iz NVO Green Home smatraju da bi princip “tri nova stabla za jedno posječeno” trebalo primijeniti i u drugim gradovima, pa i Baru. Barski lokalni propisi, međutim, ne propisuju nešto slično.

Iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine Opštine Bar, “Vijestima” su kazali da su Odlukom o komunalnom uređenju grada “utvrđene obaveze investitora na javnim zelenim površinama, ali ne i na urbanističkim parcelama koje su namijenjene gradnji shodno planskom dokumentu”.

Prije sječe barskih čempresa, niko se nije bavio procjenom njihove vrijednosti, pa je, prema riječima Medenice iz CZIP-a, sada nemoguće imati preciznu informacija o tome kolika je pričinjena šteta u novčanom smislu.

“Na osnovu podataka koje sada imamo, možemo samo da pretpostavimo da vrijednosti pojedinačnih stabala iznose od nekoliko stotina do nekoliko hiljada eura”, kazala je ona, dodajući da su u praksi zabilježeni slučajevi procjene stabla u urbanoj sredini i preko 10 hiljada eura.

Kako je premijer Baranima obećao da će na lokaciji ranijeg parka posječene čemprese zamijeniti novim - “glava za glavu”, iz civilnog sektora poručuju da mora biti svjestan da nema garancija da će se svako zasađeno stablo i primiti, tako da, kakva god bila lokalna pravila, ne može tek sadnjom 90 sadnica i garantovati da će ih u parku jednom biti 90.

To, kažu sagovornici “Vijesti”, znači da se lokacija stalno mora dopunjavati tim vrstama...

Dobar parkovski jasen košta i 5.000 eura

Vrijednost parkovskih stabala, kako kaže Medenica, prvenstveno zavisi od starosti, opšteg zdavstvenog stanja, vrste i lokacije na kojoj se stablo nalazi.

“Na primjer, vanparkovsko stablo lipe, prečnika 20 cm, sa lošim zdravstvenim stanjem, lošom opštom ocjenom i niskim odštetnim koeficijentom u vrijeme nužne sječe iznosi nešto manje od 70 eura”, kazala je ona.

U tu cijenu je, dodaje Medenica, uračunata početna cijena sadnice, minimalni troškovi održavanja i troškovi uklanjanja stabla.

“Međutim, ako posmatramo stablo jasena u parku, sa vrlo dobrom opštom ocjenom stanja, prečnika 95 cm, vrijednost može dostići oko 5.500 eura”.

Za svaku vrstu koja se sadi, tražiti mišljenje stručnjaka

Sanacija prostora gimnazijskog dvorišta u Baru i obnavljanje posječenih čempresa ne mogu se raditi stihijski, kaže Kovačević i dodaje da tome mora da prethodi ispitivanje zemljišta.

Ukoliko na toj lokaciji budu ponovo sađeni čempresi, kako je rekla, sadnice ne mogu biti mlađe od 10 godina, a takve se, kako tvrdi, ne mogu naći na crnogorskom tržištu.

“U šumskim rasadnicima Crne Gore se ne mogu pronaći stabla tih godina starosti, ali ih ima u rasadnicima visokog kvaliteta u susjednoj Italiji”, rekla je ona.

Opština Bar ili investitor koji je prouzrokovao štetu, kako je kazala, trebalo bi da vode računa i o izboru vrste.

“Moraće da vode računa da odabrane sadnice čempresa pripadaju odgovarajućoj vrsti običnog čempresa i varijetetu ili oblog, a ne piramidalnog oblika, koji se često sadi u drugim gradovima Crne Gore. Svako to drvo visine od oko devet metara košta 2.000 do 3.000 eura”, rekla je Kovačević i dodaje da se, osim čempresa, preporučuje i dodatna dopuna drugim autohtonim vrstama drveća i žbunaste vegetacije.

Kovačević apeluje na građane i organizacije koji žele da daju doprinos sadnji, da obezbijede stručno mišljenje stručnjaka hortikulture i šumarstva: “Neplanska sadnja tokom rasta drveća može prouzrokovati slabljenje imuniteta, bolesti i imati dugoročno loš efekat na cijelu vegetaciju”.


Vidi sve komentare