Čemu vjerski vrtići u Crnoj Gori - Vijesti.me
KONTROVERZE OKO OBRAZOVNIH USTANOVA

Čemu vjerski vrtići u Crnoj Gori

Prvi i za sada posljednji put, prosvjetna inspekcija posjetila je "Reudu" u decembru 2015. i na tom prilikom je, kako se navodi u zapisniku u koji su "Vijesti" imale uvid, utvrđeno da se u statutu NVO "Reuda" kao djelatnosti navode "edukacija mladih predškolskog uzrasta u igraonici", kao i "promovisanje i unapređenje dječjeg razvoja i obrazovanja"

Reuda
Reuda (Foto: Privatna arhiva)

Iako u javnosti važe za islamske vrtiće, dječja igraonica "Reuda" i vjerske škole, koje je uz pomoć Turske vladine agencije za razvoj, TIKA, otvorila Islamska zajednica (IZ), u očima države i na papiru nisu to.

"Reuda" je otvorena 25. septembra 2014. uz prisustvo tadašnjeg muftije sandžačkog, sadašnjeg poslanika i šefa Odbora za obrazovanje u parlamentu Srbije, Muamera Zukorilića. Najavljena je kao 14. odjeljenje islamskog vrtića "Reuda" čije je sjedište u Novom Pazaru. Sadašnji muftija sandžački Abdurahman Kujević na otvaranju je poručio da "pravo obrazovanje imaju muslimani kada su slobodni i slobodno mogu proučavati svoju vjeru".

U julu ove godine, prilikom obilježavanja godišnjice neuspjelog pokušaja puča u Turskoj, otvoren je još jedan islamski vrtić, što je finansirala TIKA.

Turska novinska agencija Anadolija prenijela je da će "vrtić u budućnosti nositi ime jedne od žrtvi pokušaja puča u Turskoj, Halisa Demira". Otvaranju su prisustvovali reis IZ u Crnoj Gori, Rifat Fejzić i ambasador Turske u Crnoj Gori Serhat Galip, koordinator TIKA za Crnu Goru Ahmet Altun, kao i čelni ljudi Opštine Rožaje.

Fejzić ipak tvrdi, da je, iako je prilikom otvaranja saopšteno da je u pitanju islamski vrtić, u pitanju vjerska škola, odnosno mekteb. "U IZ tradicionalno postoje grupe gdje se djeca podučavaju vjeri. To je u našoj tradiciji, to su mektebi, ne postoje nikakvi vrtići, mogu ih zvati kako hoće, ali to nisu vrtići", kaže Fejzić. On takođe tvrdi da se ta ustanova ne zove "Halis Demir", te da on to prvi put čuje.

Koordinator "Reude", Sajmon Klimenta, takođe kaže da ne vode vrtić, već dječju igraonicu, koja djeluje kao nevladina organizacija. "Roditelji koji su članovi NVO plaćaju članarinu, tako se finansiramo", kaže Klimenta za "Vijesti".

Broj djece u "Reudi" varira, uglavnom ih je dvadesetak, a u igraonici, kaže Klimenta, ne dobijaju hranu, već jedu ono što donesu od kuće.

Prilikom posjete "Reudi" nije bilo ni traga hrani, dječjim krevetima, dječjim pa ni vjerskim knigama, već samo jedna vaspitačica koja je provodi vrijeme u igri sa djecom. "Djeca kroz igru ovdje uče bošnjačku kulturu, stvari vezane za našu kulturu, u sve to ulazi i usvajanje islamskih vrijednosti. Na primjer, djecu učimo da se pozdravljaju sa selam alejkum", kaže Klimenta.

Prvi i za sada posljednji put, prosvjetna inspekcija posjetila je "Reudu" u decembru 2015. i na tom prilikom je, kako se navodi u zapisniku u koji su "Vijesti" imale uvid, utvrđeno da se u statutu NVO "Reuda" kao djelatnosti navode "edukacija mladih predškolskog uzrasta u igraonici", kao i "promovisanje i unapređenje dječjeg razvoja i obrazovanja".

Klimenta je, kako piše u zapisniku, kazao da je u pitanju tehnička greška koja se potkrala u Statutu i da će biti ispravljena. Inspekcijskim nadzorom tada je utvrđeno da su djeci na raspolaganju igračke, da nije organizovana ishrana, te da djelatnost nije edukacija.

Ni za Ministarstvo prosvjete "Reuda" i škole koje je otvorila IZ nisu vrtići. "Subjekti koje navodite u pitanju nijesu predškolske ustanove. Vjerske zajednice su odvojene od države, a u skladu sa Zakonom i odgovarajućim podzakonskim aktom, da bi ustanova funkcionisala kao dio sistema obrazovanja, neophodan je, između ostalog, obrazovni program koji odobren od strane Nacionalnog savjeta za obrazovanje, što ovdje nije slučaj," kazali su iz Ministarstva odgovarajući na pitanja da li Ministarstvo prosvjete ima saznanja da u Crnoj Gori postoje religijski vrtići, da li su ti licencirani, odnosno da li su predali potrebnu dokumentaciju za dobijanje licence za rad. Takođe i da li je otvaranje islamskih religijskih vrtića diskriminacija prema ostalim religijama.

"Reudu" i na sajtu Islamske zajednice u Srbiji nazivaju islamskim vrtićem, a među aktivnostima djece su i priredbe na kojima izvode recitacije, islamske tradicionalne pjesme. Takođe, djeca su crtežima obilježila i godišnjicu genocida u Srebrenici te Međunarodni dan solidarnosti sa palestinskim naorodom.

 Fejzić : Ne znamo šta uče djeca

Reis Islamske zajednice nije objasnio u čemu je razlika između "Reude" i škole koje organizuje IZ jer o "Reudi" ne želi da govori.

"Nismo upoznati šta uče djecu u tim alternativnim vrtićima, ne znamo šta oni rade, ko to kontroliše i ima li radikalizma", rekao je  Fejzić . Ni Klimenta nije želio da govori o vjerskim školama IZ, navodeći da ne želi da se bavi njima.

Djeca borave koliko mogu, uče ono što su nekad u džamijama

U takozvanim mektebima, odnosno školama, koji su ranije bili organizovani vikendom,  djeca  sada, prema riječima reisa Fejzića, "borave koliko mogu".

"U pitanju je školski i predškolski uzrast. Neka  djeca , koja ne idu u školu, imaju više vremena od druge pa duže i borave. To se nekada radilo u džamijama jer nismo imali objekte, sada imamo medžlise i prostor za mektebe", rekao je Fejzić. Upitan da li vjerske škole imaju plan i program rada, Fejzić je odgovorio potvrdno. "Imamo plan i program i ja lično i svi iz IZ stojimo iza njega i preuzimamo odgovornost da tu nema nikakvog radikalizma", kaže Fejzić.

Klimenta je kazao da je "Reudi" cilj da postane pravi, privatni vrtić. "Želimo da postanemo vrtić, da ne budemo igraonica. Vrtićima fali kapaciteta za djecu, i mi želimo da budemo privatni vrtić", kazao je koordinator "Reude" u Rožajama.

Tekst je dio projekta "Izvještavanje u kriznim situacijama u Jugoistočnoj Evropi" Mreže za profesionalizaciju medija u Jugoistočnoj Evropi (SEENPM), u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo Srbije i Instituta za medije Albanije