CETI dao blagoslov da i dalje zagađuju Vezišnicu - Vijesti.me
TE MOŽE DA ISPUŠTA OTPADNE VODE

CETI dao blagoslov da i dalje zagađuju Vezišnicu

CETI utvrdio da Termoelektrana i dalje može da ispušta otpadne vode u rijeku Vezišnicu dok se ne završi ekološka rekonstrukcija pljevaljskog bloka, iako će to imati štetan uticaj na živi svijet

Privatna arhiva
Privatna arhiva (Foto: Pomor ribe u rijeci u julu)

Stručnjaci Centra za ekotoksikološka ispitivanja iz Podgorice (CETI), smatraju da Termoelektrana (TE) i dalje može da ispušta otpadne vode u rijeku Vezišnicu dok se ne završi ekološka rekonstrukcija pljevaljskog bloka, iako će to, kako tvrde, imati štetni uticaj na rječni ekosistem. U Baznoj studiji Temoelektrana Pljevlja, koju je uradio CETI predloženo je kontrolisano ispuštanje otpadnih voda kao prelazno rješenje do završetka ekološke rekonstrukcije “koja će ići u pravcu potpune eliminacije ispuštanja otpadnih voda”. Stručnjaci CETI-ja Baznu studiju uradili su na zahtjev Elektroprivrede, a nakon ekološkog akcidenta na vodotoku Vezišnice i Ćehotine 4. jula, kada je došlo do pomora velike količine ribe u tim rijekama usljed ispuštanja otpadnih voda sa deponije Maljevac.

“Imajući u vidu predstojeću tehnološku rekonstrukciju TE koja će ići u pravcu potpune eliminacije ispuštanja ovih otpadnih voda, ali i značaja TE za kompletan elektroenergetski sistem Crne Gore, mišljenja smo da bi se u prelaznom periodu mora potražiti rješenje koje neće imati ovakve katastrofalne posljedice. U tom smislu, ukoliko je tehnološki neophodno (slučaj kada bi suprotno postupanje izazvalo nesagledive posljedice) predlažemo da se rješenje za prelazni period potraži u kontrolisanom ispuštanju količina u adekvatnom periodu (kontrolisane količine ispuštenih otpadnih voda u periodu visokih vodostaja, a nikako ljeti, bi donekle ublažio kontinuirani negativni uticaj na riječni ekosistem). Ponavljamo da će i ovo kontrolisano ispuštanje imati negativne posljedice, ali da one neće biti ni izbliza onako drastične kao u julu mjesecu 2019”, navodi se u zaključku Studije. Stručnjaci CETI-ja nakon obavljenih analiza nedvosmisleno utvrdili da je ekosistem rijeke Vezišnice degradiran nizvodno od TE „Pljevlja“.

Nedvosmisleno je utvrđeno potpuno odsustvo riblje faune i bentosa u rijeci Ćehotini od ušća Vezišnice do sela Donja Brvenica, u dužini od skoro 14 kilometara, što je u velikom dijelu posljedica ispuštanja velikih količina otpadnih voda iz TE „Pljevlja“.

Ćehotina
Ilustracija(Foto: Privatna arhiva)

“Dio toka od sliva-vodopada pa do ušća Vezišnice se pokazao djelimično degradiranim jer nedostaju neke grupe benostosnih organizama, dok je stanje sa ribljom faunom koliko toliko dobro osim što nedostaje peš kao tipična bentosna vrsta. Od Donje Brvenice pa do Jelice stanje ekosistema rijeke Ćehotine se popravljalo sa udaljenošću od ušća Vezišnice i na Jelicama je bilo najbolje, kako u smislu faune bentosa tako i u smislu riblje faune. Slično je zabilježeno i za osnovne fizičko-hemijske parametre. Od ušća Medničkog potoka pa nizvodno do Tatarovine takođe je detektovan značajan pad u brojnosti bentosnih organizama diverziteta faune riba. Ovo je nedvosmislen pokazatelj da otpadne vode rudnika „Šuplja stijena“ imaju izuzetno negativan uticaj po ekosistem rijeke Ćehotine u ovom najnizvodnijem dijelu njenog toka kroz Crnu Goru. Na poziciji sela Brvenica detektovano je povećanje rastvorenih materija kao promjene ostalih parametra koji su vezani za njih što nam ukazuje na neki oblik zagađenja koji je neposredno uzvodno od ove tačke, a koji nijesmo uspjeli da detektujemo. Razlog ovome može biti prirodno stanje stvari koje je povezano sa vrstom sedimenta kroz koji protiče Ćehotina ili neka njena pritoka te će buduća istraživanja dati precizniji odgovor na ovo. Tek nakon djelimičnog oporavka bentosa može se očekivati da će se, takođe iz gornjih i donjih djelova toka, ribe polako vratiti u ovaj degradirani dio. U najboljem slučaju prve značajnije količine riba mogu se očekivati tek nakon dvije godine od akcidenta. Poribljavanje kao mjera za poboljšanje pričinjene štete ima smisla tek nakon oporavka bentosa i uspostavljanja hranidbeniih lanaca u dijelu riječnog toka koji je degradiran. Pretpostavljamo da bi se sa poribljavanjem moglo otpočeti u trećoj godini nakon akcidenta. Sve prethodno ima smisla samo ako se obezbijedi da se ispuštanje otpadnih voda iz jalovišta TE „Pljevlja“ u rijeku Vezišnicu svede na najmanju moguću mjeru. Dakle, kontrolisano ispuštanje (ukoliko je neophodno) u periodima visokog vodostaja”, navodi se u zaključcima Bazne studije TE Pljevlja koju je uradio CETI.

Nikakve mjere poribljavanja ne mogu ublažiti stanje

“Uticaj deponije Maljevac se značajno ogleda na kvalitet rijeke Vežišnice. U ovom dijelu toka detektovana je povećana vrijednost pH, ukupnih rastvorenih materija, mutnoće i potpuno odsustvo riblje flore i faune bentosa (grupe organizama koji žive na rječnom dnu). Imajući sve ovo prethodno u vidu, može se zaključiti da je ekosistem rijeke Vezišnice u potpunosti degradiran u dužini od oko 2,5 kilometra, od ispustnog kanala jalovišta TE pa do ušća u Ćehotinu. Kako je ova rijeka pod periodičnim i snažnim negativnim uticajem TE, jedini način da se riješi ovaj problem i da se oporavi riječni ekosistem jeste tehničko-tehnološko rješavanje/inovacija procesa proizvodnje u TE u smislu otklanjanja uzroka narušavanja ekosistema rijeke Vezišnice. Nikakve mjere poribljavanja u trenutnoj situaciji ne mogu ublažiti ovakvo stanje jer će se ribe povući iz ovog dijela zbog potpunog nedostatka hrane i zbog nepovoljnih fizičko-hemijskih karakteristika riječne vode”, navodi se u Studiji. Postoji mogućnost, ističu stručnjaci CETI-ja, da se stanje donekle popravi nakon prvih obilnih jesenjih kiša koje bi pokrenule nataloženi bijeli sediment i donijele novi materijal koji će voda da deponuje na riječnom dnu.

“U najboljem slučaju prve ribe mogu se očekivati tek nakon dvije godine od akcidenta… Pretpostavljamo da bi se sa poribljavanjem moglo otpočeti u trećoj godini nakon akcidenta”, navodi se u Studiji.

Uraditi analizu prašine iz dimnjaka

Preporučen je stalni monitoring stanja riblje faune, bentosa kao i fizičko/hemijskih parametara vode i sedimenta.

U studiji se konstatuje da Izmjerene visoke satne vrijednosti sumpor dioksida na lokaciji u Kominima kao i na stanicama državne mreže u Pljevlja-Gagovića imanje i Gradini, upućuju na činjenicu da emisije TE, u pojedinim djelovima dana imaju značajan uticaj na kvalitet vazduha bližeg okruženja.

“Naravno, sadržaj sumpor-dioksida umnogome zavisi i od fizičkih i hemijskih osobina atmosfere. Da bi se dobila realnija slika o stanju kvaliteta vazduha na ovom lokalitetu, odnosno uticaju termoenergetskog postrojenja na kvalitet vazduha Pljevalja potrebno je izvršiti elementarnu analizu suspendovanih čestica PM10 sa lokacija u Kominima kao i na lokacijama gdje su smještene stanice iz državne mreže. Takođe, potrebno je uraditi elementarnu analizu prašine koja se emituje iz dimnjaka TE, kao i prašine elektrofilterskog pepela i materijala sa deponije Maljevac. Mišljenja smo je da je ovo način da se u što je moguće preciznije odvoje uticaji pojedinih zagađivača na ovoj lokaciji. Dakle, predlažemo monitoring program koji se realizuje kroz dvonedjeljna kontinualna mjerenja imisije tokom cijele godine na lokalitetima Komini, Gagovića imanje, Gradina”.