CGO: Bez utvrđenih činjenica i odgovornosti za napad na Dubrovnik - Vijesti.me
25 GODINA KASNIJE

CGO: Bez utvrđenih činjenica i odgovornosti za napad na Dubrovnik

GO poziva ponovo Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore da preispita do sada prikupljene dokaze

dubrovnik, napad na dubrovnik
dubrovnik, napad na dubrovnik (Foto: Arhiva Vijesti)

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da je prije 25 godina - 1. oktobra 1991. - počeo, napad na Dubrovnik od strane pripadnika JNA sa teritorije Crne Gore, koji je rezultirao velikim brojem žrtava i materijalnih razaranja.

Tim povodom, CGO poziva ponovo Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore da preispita do sada prikupljene dokaze, kao i da učini veći napor da se prikupe dodatni dokazi kako bi se utvrdile činjenice i procesuirali odgovorni.

""Ovo je i obaveza Tužilaštva preuzeta donošenjem Strategije o istraživanju ratnih zločina, koja je usvojena u maju 2015. Podsjećamo, 240 dana građani i građanke Dubrovnika živjeli su u kopnenoj i pomorskoj blokadi, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca proveli su u skloništima. Na području Konavala, Župe Dubrovačke i primorja u blizini Dubrovnika, snage JNA uništavale su selo za selom, rušeći, pljačkajući i paleći civilne objekte. Dio stanovništva izbjegao je u Dubrovnik, sjevernu Dalmaciju i na otoke, a u selima su ostali uglavnom stariji mještani od kojih su mnogi ubijeni ili odvedeni u JNA logore u Morinju u Crnoj Gori ili u Bileći u BiH", navodi se u saopštenju Tamare Milaš, saradnice na programima u CGO-u i portparolka Koalicije za REKOM u Crnoj Gori.

Od posljedica rata na dubrovačkom području stradalo je 116 civila; poginulo je 194 hrvatskih branitelja, ali i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe zatočene su u logorima Morinj i Bileća, prognano je 33, 000 osoba i uništen 2.071 stambeni objekat.

“Bio je to veliki istorijski nesporazum koji se, nažalost, krvavo završio“, objašnjenje je jednog od visokih zvaničnika crnogorske vlasti tada, čija je partija i danas vladajuća u Crnoj Gori. Upravo takav pristup je učinio da i nakon 25 godina od početka napada na Dubrovnik nije utvrđena ni komandna, pa ni politička odgovornost. Vlast u Crnoj Gori nikad nije dovedena u pitanje zbog intervencije na Dubrovnik. Naprotiv, ona je ostala kreator javnih politika, pa i obrazovnih politika kojima se teži apsolutnom zaboravu ovog zločina. CGO-a je u analizi „Što skrivaju i otkrivaju crnogorski udžbenici o savremenoj istoriji Crne Gore?“ utvrdio da istorijski udžbenici u Crnoj Gori sistematski potiru taj period i prateća dešavanja koja mogu otvoriti pitanje odgovornosti mnogih u tadašnjoj i sadašnjoj crnogorskoj vladajućih strukturi.

“U napadu JNA na dubrovačku regiju učestvovali su i rezervisti iz Crne Gore” – jedina je rečenica koju mogu naučiti nove generacije kroz formalni obrazovni sistem iz zvaničnih udžbenika. Posljedično, gotovo dvije trećine anketiranih studenata/kinja nije znalo koje godine je izvršena oružana intervencija na Dubrovnik i generalno Dubrovačku regiju. Na pitanje ko je izvršio oružanu intervenciju na Dubrovnik i generalno Dubrovačku regiju, za što su bila ponuđena četiri odgovora sa mogućnošću da se zaokruži više, 61,7% studenata/kinja je označilo da je ta intervencija izvršena od strane Jugoslovenske narodne armije (JNA), 24,2% vjeruje da su to učinili pripadnici Teritorijalne odbrane (TO) Crne Gore, 10% pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore (tada RSUP – Republički sekretarijat za unutrašnje poslove), a 25% vjeruje da je ta intervencija izvršena od strane paravojnih formacija. Jedna trećina (33,3%) anketiranih studenata/kinja odgovorila je zašto je izvršena oružana intervencija na Dubrovnik i generalno Dubrobračku regiju, spontano navodeći sljedeće razloge: “nacionalni sukobi Srba i Hrvata, i protjerivanja srpskog naroda sa teritorije Hrvatske”, “militarističke tendencije političkih lidera Hrvatske i Srbije”, “osvajanje hrvatske teritorije tj prisvajanje Duborvnika, tzv „rat za mir“, dok je značajan broj onih koji su odgovorili da ne znaju što je uzrokovalo ovaj napad.

Na pitanje o broju poginulih pripadnika JNA iz Crne Gore na dubrovačkom ratištu, 50% studenata je, na osnovu tri ponuđene opcije, tačno odgovorilo da se radi o 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, njih 28,3% nije znalo tačan odgovor, a 21,7% nije dalo nikakav odgovor.

"Ovakvi rezultati istorijskog obrazovanja u Crnoj Gori ukazuju da ne postoji ni politička volja ni stručni integritet da se prenesu činjenice iz prošlosti, već se istorija kao predmet instrumentalizuje zarad stvaranja jednostranih i ispolitizovanih pogleda na prošlost, koji ne doprinose pomirenju i uspostavljanju pravde za žrtve. Zato je moguće da danas imamo žrtve i zločine, a nemamo sudske postupke sa adekvatnim epilogom. Napad na Dubrovnik se ne smije zaboraviti, sa tim dijelom prošlosti moramo kao društvo da se pošteno suočimo, i da ga adekvatno uključimo u formalni obrazovni sistem", navodi Milaš.