Centar za građansko obrazovanje CGO pozdravlja predloženo rješenje Zakona o sudovima kojim konačno Vlada odlučuje da prekine sa kršenjem Ustava, čime područni organi za prekršaje i Vijeće za prekršaje ulaze u sastav pravosudnih organa odnosno sudova.
CGO je još 19. septembra 2012. podnio Ustavnom sudu Inicijativu za ocjenu ustavnosti clanova 71,72 i 80 do 93 Zakona o prekršajima, sa zahtjevom da Ustavni sud stavi van snage odredbe Zakona o prekršajima kojima su na nezakonit i neustavan način izvršni, a ne pravosudni, organi izricali zatvorske kazne počiniocima određenih prekršaja.
"Tako je u protekle tri godine, tzv. “prelaznog” roka, prema podacima iz Registra novčanih kazni, koji generiše pravosnažne sudske odluke po licima, za čak 439 lica izrečena kazna zatvora u predmetima po osnovu narušavanja javnog reda i mira (173) i nasilja u porodici (266). Sve te kazne su pravosnažne i neustavne, jer ih nijesu izrekle sudije izabrane u skladu sa Ustavom. CGO se više puta, u protekle dvije i po godine, obraćao Ustavnom sudu sa urgencijama za postupanje po CGO Inicijativi i zahtjevima o informaciji u kojoj se fazi nalazi ta Inicijativa. Nepostupanje Ustavnog suda po Inicijativi dovelo je do nesagledive štete po građane i građanke Crne Gore, čije su prava nepotrebno i neopravdano kršena godinama", navodi se u saopštenju.
Iz CGO-a poručuju da se konačnim prijedlozima Zakona o sudovima i Zakona o Sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija, dosadašnji izvršni organi za prekršaje i Vijeće za prekršaje reformisani su u redovne sudove, što opravdava razloge za podnošenje CGO Inicijative o kojoj, na žalost, Ustavni sud nije našao snage da odluči.
"CGO je tada, između ostalog, u Inicijativi naveo ”Da je prvo oformljen Sud za prekršaje kao redovan sud (posebne nadležnosti) prepoznat Zakonom o sudovima odnosno mrežom sudova, pa da su po njemu postupale sudije koje bi birao Sudski savjet, ne bi postojala protivustavnost u djelovanju onih koji odlučuju o ovim pitanjima – sudija za prekršaje. Međutim, kako i dalje po ovim zakonima postupaju sudije za prekršaje koje imenuje Vlada, jasno je da je prekršeno ustavno pravo građanina na suđenje pred nezavisnim sudom, posebno imajući u vidu da ostale sudije u Crnoj Gori bira Sudski savjet, tijelo prepoznato Ustavom, kao nezavisan i samostalan organ koji obezbjeduje nezavisnost i samostalnost sudova i sudija. (čl.126 Ustava)”, stoji u saopštenju.
Takođe, predloženi Zakon o Sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija predviđa da za sudiju Višeg suda za prekršaje može biti birano lice koje radi kao sudija ili sudija za prekršaje, odnosno kao državni tužilac, najmanje šest godina, što potvrđuje ozbiljnost problema koji je prepoznat Inicijativom CGO-a.
"Međutim, ovo znači i da jedan broj sadašnjih prekršajnih sudija neće imati potrebne uslove za izbor u sudije Višeg suda za prekršaje. Shodno ovako propisanim uslovima o izboru sudija u predloženim tekstovima Zakona o Sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija, kao i Zakona o sudovima, a imajući u vidu sporne odredbe Zakona o prekršajima, zbog kojih je podnešena CGO Inicijativa Ustavnom sudu, neophodno je precizno i jasno definisati i izmjene Zakona o prekršajima, da se ne bi ponovilo novo neustavno normiranje zakona, a sve na štetu građana Crne Gore.
Konačno, ostaje pitanje za Ministarstvo pravde: da li će i na koji način, građani i građanke Crne Gore nakon usvajanja Zakona o sudovima biti obešetećeni zbog dosadašnjeg neustavnog načina kažnjavanja po Zakonu o prekršajima?", zaključuje se u saopštenju.
Bonus video:
