CGO: Osuđujuća presuda Karadžiću da bude izvor i opomena i za crnogorsko društvo - Vijesti.me
"NEOPHODNOST ADEKVATNOG SUOČAVANJA S RATNOM PROŠLOŠĆU"

CGO: Osuđujuća presuda Karadžiću da bude izvor i opomena i za crnogorsko društvo

Iz CGO su naveli u Crnoj Gori još uvijek imamo klimu koja podržava nekažnjivost ratnih zločina i vrijeđa dostojanstvo žrtava, čije je jedno od važnih izvorišta i visedecenijska kontinuirana vladavina onih koji su bili vlast i kad su se ti zločini počinili i donosili i tada i sada odluke u ime građana i građanki Crne Gore

Karadžić
Karadžić (Foto: Reuters)

Centar za građansko obrazovanje (CGO) povodom 24. marta – Međunarodnog dana prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava – ponovo apeluje na crnogorsko pravosuđe da preduzmu sve zakonske mjere da rasvijetle sudbinu nestalih i suzbiju nekažnjivost ratnih zločina počinjenih tokom postjugoslovenskih ratova 90-tih, saopšteno je danas iz te NVO.

"Takođe, CGO cijeni da je potrebno mnogo posvećenije raditi na primjeni svih mehanizama pravne pomoći na međunarodnom nivou, u svrhu izviđaja, istrage ili sudskih postupaka, a u vezi sa teškim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. Na važnost međunarodnog mehanizma u borbi protiv nekažnjivosti ratnih zločina i uspostavljanja tranzicione pravde ukazuje i nedavna presuda Radovanu Karadžiću. Osuđujuća presuda Karadžiću bi trebalo da bude izvor i opomena i za crnogorsko društvo na neophodnost adekvatnog suočavanja i sa našom ratnom prošlošću", navodi se u saopštenju CGO koje ptoisuje Tamara Milaš, saradnica na programima u CGO i portparolka Koalicije za REKOM u Crnoj Gori .

Žalbeno vijeće Mehanizma za krivične sudove u Hagu izreklo je 20. marta kaznu doživotnog zatvora bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću.

Iz CGO su dodali u Crnoj Gori još uvijek imamo klimu koja podržava nekažnjivost ratnih zločina i vrijeđa dostojanstvo žrtava, čije je jedno od važnih izvorišta i visedecenijska kontinuirana vladavina onih koji su bili vlast i kad su se ti zločini počinili i donosili i tada i sada odluke u ime građana i građanki Crne Gore.

"Posljedično, i dale je na snazi zvanično opredjeljenje negacije činjenice da je Crna Gora ikada bila u ratu, iako imamo i crnogorske žrtve, i zločine počinjene na teritoriji Crne Gore, i zločine počinje od strane crnogorskih državljana na drugim teritorijama, kao i one crnogorske građane koji su izgubili svoje živote u logorima na prostoru bivše Jugoslavije", rekli su iz CGO.

Poručili su i da je Haški tribunal prolazio kroz različite faze i nije ispunio velika očekivanja pred kojima je našao ovaj mehanizam.

"Ovo se odnosi na jedan broj oslobađajućih konačnih presuda za lica koja su u prvostepenom postupku bila osuđena na visoke zatvorske kazne. Međutim, dragocjeno je i što je Tribunal uspio dokumentovati ogroman broj činjenica, prikupiti opsežan materijal o ratnim zbivanjima i zločinima na prostoru bivše Jugoslavije. Tu su i svjedočenja preživjelih, žrtava, ali i optuženih i njihovih branioca, što bi trebalo da nacionalne pravosudne instance dalje koriste u procesuiranju odgovornih", naveli su iz CGO.

CGO podsjeća da se radi o krivičnim djelima koja ne zastarijevaju što obavezuju države regiona da privedu pred lice pravde i utvrde krivičnu odgovornost svih podstrekača, nalogodavaca i izvršioca tih zločina.

"Obaveza država regiona je i da napravesveobuhatan popis žrtava, utvrde sudbinu na hiljade nestalih i isplate ratne oštete svim stradalima, ali i da gaje kulturu sjećanja koja mora postati ključni mehanizam u bi borbi protiv zaborava i prevencije zločina. Na taj način bi ove bolne teme stavili pod okrilje pravde, odgovornosti i memorijalizacije", piše u saopštenju CGO.

Međunarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava ustanovila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija kao dan sjećanja na Arhiepiskopa Oskara Arnulfa Romera, borca za ljudska prava. On je ubijen 24. marta 1980. zbog oštrih osuda kršenja ljudskih prava najugroženijih populacija, braneći principe zaštite prava na život, promovisanje ljudskog dostojanstva i žestokog protivljenja svim oblicima nasilja. Svrha obilježavanja ovog dana je da se ukaže na poštovanje i sjećanje na žrtve teških i sistemskih kršenja ljudskih prava i promoviše značaj prava na istinu i pravdu.


Vidi sve komentare