Centar za građansko obrazovanje (CGO) apelovao je na predstavnike sudske i izvršne vlasti da procesuiraju odgovorne za teška kršenja ljudskih prava i stradanje nedužnog stanovništva tokom postjugoslovenskih ratova devedesetih.
CGO je, povodom 24. marta - Međunarodnog dana prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava, pozvao nadležne da preuzmu sve što je u njihovoj moći da rasvijetle sudbinu nestalih i suzbiju nekažnjivost, i na taj način obezbijede njihovim porodicama pravo na istinu.
Saradnica na programima u CGO-u Tamara Milaš navela je da je, prema posljednjim podacima, nakon više od 20 godina od ratnih dešavanja u regionu, više od devet hiljad ljudi se i dalje vodi kao nestalo, od čega čak 62 osobe u Crnoj Gori.
„Stoga, prioritet svih država regiona, pa i Crne Gore, bi trebala biti potraga za lokacijama sa tijelima žrtava i ekshumacija. To zahtijeva blisku saradnju nadležnih institucija sa različitim akterima, uključujući porodice žrtava i nevladine organizacije“, poručila je Milaš, koja je i portparolka Koalicije za REKOM u Crnoj Gori.
Ona je podsjetila da je nedavno komesar Savjeta Evrope za ljudska prava podržao osnivanje REKOM-a, i sugerisao da države treba da podrže uspostavljanje efikasnih i nezavisnih nacionalnih ili regionalnih tijela za utvrđivanje istine, a da države nasljednice bivše Jugoslavije treba da preuzmu vlasništvo nad Inicijativom za REKOM.
„Inicijativa za REKOM traži da integralni dio regionalne saradnje bude objelodanjivanje lokacija masovnih grobnica, ekshumacije, identifikacije i predavanje posmrtnih ostataka porodicama žrtava, kako bi se na taj način, makar minimalno, uvažio dignitet žrtava“, saopštila je Milaš.
Kako je kazala, podaci su, kada je u pitanju kažnjivost ratnih zločina, opominjući u cijelom regionu, uključujući i Crnu Goru.
„Tri oslobađajuće i svega tri osuđujuće presude za slučajeve ratnih zločina su bilans dosadašnjeg rada crnogorskih pravosudnih institucija. Zabrinjava i što do sada niti u jednom zatvorenom predmetu nijesu utvrđeni nalagodavci, niti je bilo ko po komandnoj liniji odgovarao“, precizirala je Milaš.
To, kako smatra, zahtijeva obavezno preispitivanje svih tih slučajeva, jer, bez adekvatnih sudskih postupaka nema pune istine o ratnoj prošlosti, a što značajno ograničava i proces pomirenja naroda.
CGO je ukazao i na važnost da se primarno kroz formalni obrazovni sistem, ali i kroz druge alternativne obrazovne programe, stvori mogućnost da se budućim generacijama prenesu činjenice o svim zločinima iz prošlosti, kao bi se prestalo sa manipulacijom.
„Pored nezadovoljavajućih rezultata u procesuiranju, otkrivanju i kažnjavanju ratnih zločina, obrazovanje može biti važan mehanizam za utvrđivanje činjenica o svim zločinima i teškim kršenjima ljudskih prava, kako bi se preventivno djelovalo“, navela je Milaš.
Međunarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava ustanovila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija kao dan sjećanja na Arhiepiskopa Oskara Arnulfa Romera, velikog borca za ljudska prava, koji je ubijen 24. marta 1980. godine, zbog oštrih osuda kršenja ljudskih prava najugroženijih populacija, braneći principe zaštite prava na život, promovisanje ljudskog dostojanstva i žestokog protivljenja svim oblicima nasilja.
Svrha obilježavanja tog Dana je da se ukaže na poštovanje i sjećanje na žrtve teških i sistemskih kršenja ljudskih prava i promoviše značaj prava na istinu i pravdu.
Bonus video:
