Crna Gora, dvije decenije od proglašenja ekološkom državom, još ne zaslužuje taj epitet, ocijenila je direktor Agencije za zaštitu životne sredine, Daliborka Pejović.
„Ako već treba suditi o tome jesmo li ekološka država, mogu slobodno da kažem da nijesmo, jer su ogledalo ekološke države primijenjeni najsavremeniji standardi u oblasti zaštite životne sredine što Crna Gora, nažalost, još nije uradila“, kazala je Pejović agenciji MINA.
Prema njenim riječiima, činjenica je da se danas najviše razmišlja o životnoj sredini, najviše se priča o tome i nude se rješenja.
„Ali ta rješenja nijesu dostigla onaj nivo potrebnog društvenog konsenzusa da bi bila prihvaćena kao dobar model, i bila obavezujuća za sve koji bi, po pravilu, trebalo da ih poštuju, unaprjeđuju i inplementiraju“, pojasnila je Pejović.
Ona je dodala da je Crna Gora donijela puno propisa u toj oblasti, ali se ne može pohvaliti njihovom primjenom, zbog čega nema ni konkretnih rezultata.
„Ostaje pozitivna okolnost da je puno subjekata koji zaista iskreno i do kraja žele da se uključe u osmišljavanje tog koncepta i odbrane ideje i modela ekološke države Crne Gore“, smatra Pejovć.
Crnogorska Skupština 20. septembra 1991., na Žabljaku, na sjednici koja je održana na otvorenom, donijela je Deklaraciju o ekološkoj državi, a naredne godine je i u Ustavu propisano je da je Crna Gora demokratska, socijalna i ekološka država.
Iste godine Deklaracija je dobila međunarodnu verifikaciju u Rio de Žaneiru, na konferenciji Ujedinjenih nacija o razvoju i životnoj sredini, gdje je uvrštena u zvanični dokument - Agendu 21.
Bonus video:
