Ćute dok Hrvatska pominje agresore - Vijesti.me
VLADA BEZ REAKCIJE NA ZAKON O BRANITELJIMA

Ćute dok Hrvatska pominje agresore

U Zakonu o braniteljima piše da su “agresiju na Republiku Hrvatsku izvršile Srbija, Crna Gora, JNA i paravojne jedinice”

Andrej Plenković, Duško Marković
Andrej Plenković, Duško Marković (Foto: Gov.me)

Ministarstvo vanjskih poslova trebalo bi da uloži protestnu notu ambasadoru Hrvatske Veselku Grubišiću zbog teksta Zakona o braniteljima, u kojem je Crna Gora označena agresorom, smatraju u Centru za građansko obrazovanje (CGO).

Hrvatski Sabor počeo je juče raspravu o Vladinom predlogu Zakona o hrvatskim braniteljima u kojem, između ostalog,  piše da su “agresiju na Republiku Hrvatsku izvršile Srbija, Crna Gora, JNA i paravojne jedinice iz BiH uz pomoć velikog broja pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj”.

Tamara Milaš iz CGO smatra da je crnogorska diplomatija propustila priliku da o tome razgovara sa Hrvatskom prije nego što je predlog zakona dostavljen Saboru. 

“Sad je teško očekivati da se tu može značajno intervenisati. Ostaje, naravno, obaveza da se pošalje protesna nota i da se ulože maksimalni napori da se ipak pokuša naći neka kompromisnija formulacija,” kazala je ona za “Vijesti”.

Tamara Milaš
Tamara Milaš(Foto: Savo Prelević)

Iz Ministarstva vanjskih poslova nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” o stavu Vlade i da li će tražiti povlačenje sporne rečenice.

Komentarišući raspravu u saboru, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je kazao da sporni zakon “otvara Pandorinu kutiju kao i da je  za srpsku stranu on neprihvatljiv”.

Tokom agresije JNA i crnogorskih rezervista na dubrovačko područje poginula su 184 branitelja i 92 stanovnika Dubrovnika i okoline, a ranjeno je više od 1.500 osoba.

Tadašnji predsjednik Milo Đukanović se krajem juna 2000. izvinio za Dubrovnik, nakon čega su odnosi Crne Gore i Hrvatske znatno poboljšani.

Milaš ističe kako nije sporno da je u tom periodu rukovodstvo Crne Gore podržavalo ratne operacije protiv Hrvatske, kao ni da su dobrovoljci iz Crne Gore išli na dubrovačko ratište. 

“Ali bi trebalo da ta formulacija u hrvatskom zakonu ima referencu na državu kojoj je Crna Gora tada pripadala jer ona nije bila samostalna”,  smatra ona. 

Ona je istakla da istorijski udžbenici u Crnoj Gori sistematski potiru taj period i prateća dešavanja koja mogu otvoriti pitanje odgovornosti mnogih u tadašnjoj i sadašnjoj vladajućih strukturi. 

“Vlast u Crnoj Gori nikad nije dovedena u pitanje zbog intervencije na Dubrovnik. Naprotiv, ona je ostala kreator javnih, pa i obrazovnih politika kojima se teži apsolutnom zaboravu ovog zločina. 'U napadu JNA na dubrovačku regiju učestvovali su i rezervisti iz Crne Gore' - jedina je rečenica koju mogu naučiti nove generacije kroz  obrazovni sistem iz zvaničnih udžbenika,” istakla je Milaš.