Dok vozovi mile i kasne, država će trpati milione u željeznicu - Vijesti.me
PUTNIKA SVE MANJE ZBOG LOŠIH USLOVA

Dok vozovi mile i kasne, država će trpati milione u željeznicu

Željeznički prevoz prošle godine od subvencija države dobio 6,3 miliona eura, a od prodaje karata samo 1,6 miliona eura. Kompanija ne plaća ni poreze, a država vraća i kredite

željeznica, pruga, ŽPCG
željeznica, pruga, ŽPCG (Foto: Luka Zeković)

Željeznički prevoz Crne Gore biće neprofitna firma koja će iz državnog budžeta za minimalno funkcionisanje godišnje morati da dobija oko šest miliona eura. To će trajati sve dok je brzina na prugama sadašnjih 60 kilometara na sat i manja, dok su svakodnevni kvarovi i prekidi i dok su vozovi neuslovni.

U izvještaju menadžmenta Željezničkog prevoza (ŽPCG) za 2017. godinu navodi se da je, zbog ovih problema, svake godine sva manje putnika, zbog čega ni sa dotacijama iz budžeta ne mogu da izmire sve tekuće obaveze, a već godinama ne plaćaju ni poreze i doprinose za zaposlene kojih je na kraju prošle godine bilo 401.

Zašto se sva manje putnika vozi željeznicom, možda najbolje odslikava to što se 470 kilometara do Beograda po redu vožnje putuje 11 sati i 40 minuta, ponekada potraje i skoro cijeli dan. Riječ je o najsporijoj pruzi koja povezuje dva glavna grada u Evropi. U razvijenim država prosječne brzine vozove iznose od 200 do 350 kilometara na sat, a kineski brzi voz između Pekinga i Šangaja razdaljinu od 1.318 kilometara, pređe za pet sati.

Brzi voz od Bara do beogradske stanice Topčider, jer glavna stanice više nije u funkciji, ima 16 međustanica. Karta za drugi razred iznosi 21 euro a za prvi 31 euro.

“ŽPCG ima velikih problema zbog neadekvatne željezničke infrastrukture u Crnoj Gori i Srbiji što uzrokuje smanjenje brzine kretanja vozova, zbog čega željeznički prevoz putnika nije dovoljno konkurentan u odnosu na drumski i vazdušni saobraćaj. Česti su prekidi kontaktne mreže što sve ima uticaj na redovitost saobraćaja. ŽPCG raspolaže sa zastarjelim voznim parkom, izuzev 3 EMV CAF, što je nepovoljno sa aspekta održavanja, pouzdanosti i komfora prevoza”, navedeno je u izvještaju menadžmenta.

željeznica, pruga, ŽPCG
željeznica, pruga, ŽPCG

Željeznički prevoz je prošle godine od prodaje karata prihodovao 1,6 miliona eura, a od državnih subvencija i pomoći 6,3 miliona eura. Redovne subvencije za održavanje “javnog interesa” u prevozu putnika iznose 2,8 miliona eura, a prošle godine iz državnog budžeta vraćeni su i krediti od 1,2 miliona, a kasnije je rebalansom ovoj kompaniji za pokriće troškova dodijeljeno još 2,3 miliona. Indirektna pomoć ovaj kompaniji iz državnog budžeta je i to što ne plaća poreze i doprinose, a dug po tom osnovu na kraju prošle godine bio je 4,9 miliona eura.

Iz izvještaja menadžemta kompanije se vidi da oni očekuju da ovolike dotacije iz budžeta dobijaju i narednih godina, pa i decenija. Iz kase svih građana do 2024. godine će se sa 1,2 miliona eura vraćati kredit uzet 2010. godine, a uprava kompanije planira da ove godine uzme još 13 miliona eura kredita za tri nova voza uz žiriranje države.

Prije osam godina predstavljen je plan modernizacije pruge Bar–Beograd, a tadašnji ministar saobraćaja Andrija Lompar kazao je da će nakon prve faze rekonstrukcije vozovi na ovoj pruzi do 2015. godine ići 65 kilometara na sat, a nakon druge, koja će trajati do 2030. godine i cijelih 100 kilometara na sat. Obe faze tada su procjenjene na 337 miliona eura. Do sada je rekonstruisana oko četvrtina planirane dužine ove pruge. Ukoliko prosječna brzina na ovoj pruzi nekada bude 100 kilometara na sat, putovanje od Bara do Beograda bilo bi kraće za oko četiri i po sata.

Evropske ili kineske brzine na ovoj trasi, kako su tada saopštili zvaničnici, nijesu moguće zbog konfiguracije terena.

„Nažalost, na toj pruzi neće biti moguće postići brzinu od 160 kiliomatara na sat, jer bi postizanje te brzine zahtjevalo znatne izmjene trase, tako da ćemo to odložiti za budući period“, rekao je tada Lompar.

Pruga Beograd–Bar gradila se od 1951. do 1976. godine i bila je najskuplji projekat bivše Jugoslavije sa 449 miliona tadašnjih američkih dolara. Pruga ima 254 tunela i 234 mostova. Prvi voz koji je prošao prugom bio je Plavi voz Josipa Broza Tita. Voz na ovoj dionici 80-tih godina putovao je sat vremena kraće nego sada.

Koeficijent za stečaj duplo manji od minimuma

Da Željeznički prevoz nema javni interes i da za njega važe pravila kao za ostale kompanije, po ekonomskim rezultatima davno bi bila zrela za stečaj.

željeznica, pruga, ŽPCG
željeznica, pruga, ŽPCG

U dijelu izvještaja menadžmenta kompanije, koji se odnosi na bonitet, navodi se da po standardima “Z score modela” kompanija koja ima taj koeficijent koji je manji od 1,23 ima veliku vjerovatnoću da ode u stečaj. U nastavku je navedeno da je taj koeficijent za Željeznički prevoz prošle godine iznosio 0,558.

Ukupan akumulirani gubitak kompanije na kraju prošle godine iznosio je 24,5 miliona eura.

Željezničkim prevozom rukovodi Bord direktora u kojem su sada predsjednik Eldin Mucević, koji dobija neto naknadu od 466 eura i članovi Draženka Simović, Marko Zečević, Nevenka Garović i Valjon Mehmedović, čija naknada iznosi po 326.

Izvršni direktor Predrag Popović ima platu od 1.392 eura neto.

Očekivali rast u 2018. a ona počela još većim padom

U izvještaju menadžmenta za prošlu godinu, navode da očekuju da će ove godine zbog prošlogodišnjeg ulaganja u obnovu voznih sredstava biti redovniji saobraćaj što bi uticalo na povećanje prihoda.

“Imajući u vidu činjenice da tokom 2018. godine neće dolaziti do prekida saobraćaja na pruzi Beograd–Bar zbog njene rekonstrukcije, smanjenja ukupnih problema u vezi sa željezničkom infrastrukturom koja se očekuje, i uz bolja i brojnija raspoloživa vozna sredstva, realno je očekivati u 2018. godini porast broja putnika a time i bolji finansijski rezultat”, navedeno je u izvještaju.

Međutim u prvom kvartalu (januar-mart) desilo se potpuno suprotno gubitak je iznosio 686 hiljada eura i bio je značajno veći nego u istom periodu lani kada je bio 439 hiljada eura.