Država će plaćati tri pokušaja vantjelesne oplodnje

U prošloj godini obavljena su, 373 postupka vantjelesne oplodnje, koja su državu koštala 539.508 eura
559 pregleda 1 komentar(a)
Ažurirano: 23.01.2012. 08:53h

Parovi iz Crne Gore koji potomstvo planiraju zahvaljujući vantjelesnoj oplodnji najkasnije za pola godine trebalo bi da dobiju i treću priliku da to ostvare na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje.

Iz Fonda su najavili da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju u postupku donošenja, te da očekuju da će biti usvojen u narednih šest mjeseci.

Uvođenje trećeg postupka vantjelesne oplodnje o trošku države, koji je već odobren u većini država u regionu, opravdava se činjenicom da je procenat uspješnosti trećeg i kasnijih postupaka daleko veći od uspješnosti prva dva postupka, kao i time što se crnogorski parovi relativno kasno odlučuju za tu proceduru, što smanjuje njenu uspješnost.

U 2011. obavljena 373 postupka

U prošloj godini obavljena su, prema podacima Fonda, 373 postupka vantjelesne oplodnje, koja su državu koštala 539.508 eura. Na Odjeljenju za asistiranu humanu reprodukciju u Opštoj bolnici Danilo I na Cetinju do decembra prošle godine obavljeno je 211 postupaka, za šta je izdvojeno 322.917 eura, dok su 162 postupka obavljena u privatnim klinikama, i koštala su 216.591 euro.

U prošloj godini obavljena su, prema podacima Fonda, 373 postupka vantjelesne oplodnje

"Kako bi smanjili vrijeme čekanja parova na vantjelesnu oplodnju Fond je u novembru prošle godine za 150 postupaka zaključio ugovore sa tri privatne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori, klinikama „Life“,“ Ars Medica“ i „Codra“ , kazao je za „Vijesti“ portparol Fonda Amer Ramusović.

On je dodao da se osiguranici sami mogu opredijeliti za određenu kliniku u kojoj žele da obave tu proceduru.

"Zahtjev za obavljanje postupka vantjelesne oplodnje osiguranik podnosi Komisiji za IVF Fonda uz priloženi izvještaj Konzilijuma za liječenje steriliteta KC, kojim se konstatuje da je jedini izbor u liječenju steriliteta postupak vantjelesne oplodnje, i kopije dokumentacije o prethodnom liječenju. Na osnovu toga, komisija donosi mišljenje i o istom obavještava zdravstvenu ustanovu sa kojom je Fond sklopio ugovor", objasnio je proceduru Ramusović.

U tim zdravstvenim ustanovama, kako je precizirao, na teret Fonda može se obaviti po jedna usluga prvog pregleda, spermograma i ultrazvučnog pregleda, potom jednog od postupaka vantjelesne oplodnje (mikrofertilizacije sa anestezijom-ICSI ili klasični IVF postupak sa anestezijom), uz utrošak lijekova za stimulaciju.

Na teret Fonda može se obaviti po jedna usluga prvog pregleda, spermograma i ultrazvučnog pregleda, potom jednog od postupaka vantjelesne oplodnje, uz utrošak lijekova za stimulaciju

Čeka 250 parova

Mnogim parovima koji su skoro posustali u trci za potomstvom, jedina državna klinika za vantjelesnu oplodnju - Odjeljenje za asistiranu humanu reprodukciju u Opštoj bolnici Danilo I na Cetinju, ispunila je životni san da dobiju dijete.

Zahvaljujući predanom radu tima ljekara te ustanove samo u prošloj godini rođeno je 118 beba, a od otvaranje klinike više od 250-toro djece.

Pravo na pokušaj da se ostvare kao roditelji, bilo da su u određenim fazama dijagnostičkih ispitivanja ili oni koji po prvi put čekaju na uključivanje u proceduru, u toj ustanovi trenutno čeka 250 parova.

Načelnica Odjeljenja dr Tatjana Motrenko-Simić kazala je za „Vijesti“ da je u prošloj godini obavljeno 282 postupka vantjelesne oplodnje, i 300 inseminacija (najjednostavniji oblik asistirane oplodnje), sa velikim procentom uspješnosti od 16 odsto.

Da su parovi prepoznali uspjeh te klinike svjedoči i to da zbog obima posla, prema riječima dr Motrenko Simić, ni prekovremeni, ni rad vikendom, nije dovoljan da se zadovolje potrebe svih parova iz Crne Gore, ali ni onih iz okruženja koji se takođe interesuju.

Ona je kazala da je u toj ustanovi stopa održivosti trudnoće vantjelesnim putem do 37 odsto, što je iznad evropskog nivoa.

Pogubno čekanje

Pacijentkinje se često u kasnijm godinama odlučuju za vantjelesnu oplodnju.

"Trenutno je na klinici preko 40 odsto pacijentkinja starijih od 37 godina, a među njima je mnogo parova koji su isuviše dugo čekali, a mogli su mnogo ranije da dobiju potomstvo", navodi dr Motrenko Simić, naglašavajući da pacijentkinje iznad 45 godina ne primaju jer je tada teško postići rezultat.

Stoga je doktorka uputila poziv mladim bračnim parovima da im se odmah obrate za pomoć, kako bi se na vrijeme uključili u proces vantjelesne oplodnje.

"Kod žena starosti do 35 godina, godina dana bezuspješnog nastojanja da se ostane u drugom stanju signal je da počnu sa ispitivanjem, dok bi one starije to trebalo da učine i nakon pola godine“, savjetuje doktorka.

Galerija

Bonus video: