Stopa kriminaliteta u Crnoj Gori se smanjuje dugi niz godina, a nijednu aktivnost koja može doprinijeti prevenciji i sprečavanju krivičnih djela ne treba olako shvatiti, poručio je premijer Milo Đukanović.
Poslanik Pozitivne Crne Gore, Darko Pajović, pitao je Đukanovića u parlamentu šta kao premijer čini kako bi se broj nerasvijetljenih ubistava smanjivao, a ne povećavao.
„Na pitanja poput danas postavljenog Vlada je, uključujući premijera u više navrata, odgovarala u ovom Domu, izlazeći u susret i pojačanom interesovanju najšire javnosti. Zajednički imenitelj svih tih odgovora je konstatacija da se stopa kriminaliteta u Crnoj Gori smanjuje već dugi niz godina“, odgovorio je Đukanović.
Kako je kazao, podaci ukazuju na evidentan trend smanjenja stope kriminaliteta (broj registrovanih krivičnih djela na hiljadu stanovnika) u Crnoj Gori.
„Tako je u 2010. godini stopa kriminaliteta u Crnoj Gori iznosila 11,3, u 2013. 9,5, a u 2014. godini 9,1 i bila najniža u regionu“, naveo je Đukanović.
Prema njegovim riječima, rezultati koje država ostvaruje realizacijom akcionih planova za pregovaračka poglavlja 23 i 24, potvrđeni su i nedavnom izjavom predsjednika Evropske komisije, Žan Klod Junkera.
„On je jasno iskazao zadovoljstvo napretkom Crne Gore i u ovim oblastima. Naravno, uz podsjećanje na potrebu kontinuiranih aktivnosti u narednom periodu“, kazao je Đukanović.
On je dodao da krivična djela protiv života i tijela zbog svoje težine zavređuju posebnu pažnju, i energičan državni odgovor svih segmenata vlasti, pogotovu kada su u pitanju krivična djela ubistva.
„Prevencija i visok stepen razrješenja ovih slučajeva ima poseban značaj za sigurnost građana i društva u cjelini. Podsjećam da je prema podacima Uprave policije od 1992. do kraja 2014. godine, od ukupnog broja izvršenih krivičnih djela ubistva, riješeno 91,5 odsto (od 504 riješeno je 461)“, rekao je Đukanović.
Broj počinjenih ubistava u Crnoj Gori je, dodao je on, prema statističkim pokazateljima u opadanju, sa izuzetkom 2014. godine.
„U 2011. godini registrovano je 21 krivično djelo ubistva, od kojih je rasvijetljeno 19. U 2012. godini bilo je 16, od kojih je rasvijetljeno 15. Tokom 2013. godine devet, od kojih je rasvijetljeno sedam, dok je u 2014. godini počinjeno 18 krivičnih djela, a do sada rasvijetljeno 14. Od početka ove godine do danas počinjeno je šest krivičnih djela ubistva, od kojih je do sada rasvijetljeno pet“, naveo je Đukanović.
Navedeni podaci, smatra on, ukazuju na visok stepen razriješenih krivičnih djela ubistva, „pri čemu treba imati u vidu i činjenicu da su u značajnom broju u trenutku njihovog izvršenja, počinioci bili nepoznati“.
Komentarišući nerasvijetljena ubistva, rekao je da još nema saznanja koja bi uputila na počinioce.
„Samim tim nema ni njihovog procesuiranja i izricanja odgovarajućih kazni. Vjerujem da zbog toga svi osjećamo nelagodu i odgovornost. Isto tako vjerujem da nam kao građanima imponuje potvrđeno saznanje da živimo u državi u kojoj je za izricanje pravosnažnih presuda potrebno imati neoborive dokaze“, ocijenio je Đukanović.
On je dodao da javnost, uključujući i političare, obilato koristi prostor da se bavi tom temom, da vodi svoje istrage i izriče presude.
„Zajedničko svim tim aktivnostima je da ne doprinose naporima državnih organa na rasvjetljavanju ovih najtežih krivičnih djela, a u velikom broju slučajeva riječ je o namjernom ili neodgovornom pokušaju zavođenja istrage na pogrešan kolosjek i njihovom ometanju“, kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, posvećenost radu na tim predmetima ostaje prioritet, kao i aktivnosti na sprečavanju eventualnih budućih krivičnih djela.
„Od kvaliteta odgovora zavisiće i sledeći potezi u pravcu definisanja odgovornosti u nadležnim institucijama. Legitimacija savremene Crne Gore mora biti pravna sigurnost i bezbjednost naših građana. Tom cilju moramo biti posvećeni svi, prije svega sektor bezbjednosti, i institucije pravnog sistema“, poručio je Đukanović.
Odgovarajući na pitanje Almera Kalača iz Bošnjačke stranke o tome šta će Vlada preduzeti radi zaustavljanja sve masovnijeg iseljavanja stanovništva sa sjevera i drugih nerazvijenih opština, Đukanović je rekao da su u Crnoj Gori migracije stanovništva prema inostranstvu, kao i unutrašnje migracije, naročito iz sjevernog prema središnjem i primorskom regionu, karakteristične već više decenija.
Kako je kazao, značajnije smanjenje ili potpuno eliminisanje negativnog migracionog salda u sjevernom regionu ne može se ostvariti u kratkom, ali ni u srednjem roku.
„Iako sjever Crne Gore karakteriše veći broj odseljenih nego doseljenih lica, posljednjih godina možemo ipak govoriti o trendu smanjenja negativnog migracionog salda ovog regiona“, rekao je Đukanović.
On je kazao da je, prema zvaničnim podacima, negativan migracioni saldo, kao razlika između broja doseljenih i broja odseljenih lica, u sjevernom regionu smanjen sa 1.407 u 2011. na 1.186 osoba u 2014. godini ili za 15,7odsto.
Prema njegovim riječima, saldo od 179 osoba u prva dva mjeseca 2015. ukazuje na dalje odseljavanje stanovništva iz sjevernog regiona, ali, dodao je, svakako ti podaci ne mogu biti najrealniji pokazatelj trenda kretanja negativnog migracionog salda u odnosu na prethodne godine.
Nezavisni poslanik Novica Stanić pitao je Đukanovića o ekološkim problemima Pljevalja, a premijer je kazao da se problem zagađenja vazduha u tom gradu može značajno riješiti jedino toplifikacijom grada kroz uvođenje daljinskog grijanja, čime će se, kako je objasnio, eliminisati ogroman broj individualnih ložišta i gradskih kotlarnica.
„U skladu sa preporukama iz Plana kvaliteta vazduha za Opštinu Pljevlja, pristupilo se izradi elaborata Prijedloga programa aktivnosti na rješavanju problema povećane koncentracije štetnih materija u vazduhu u urbanom dijelu Pljevalja“, rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, najbolje rješenje za tu mjeru daće studija koju priprema tim profesora sa Mašinskog fakulteta i čiji je cilj smanjenje za 40 odsto emisije suspendovanih čestica u urbanom jezgru Pljevalja.
Kako je kazao, sprovođenje mjera iz te studije treba da da rezultate već tokom sljedeće sezone grijanja 2015/2016. godine.
Sprovođenjem projekta „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“ kroz koji će se, kako je pojasnio Đukanović, sanirati deponija pepela TE „Pljevlja“, eliminisaće se još jedan uzročnik stanja kvaliteta vazduha, a Institut za javno zdravlja uradiće studiju o uticaju zagađenja vazduha u Pljevljima na zdravlje ljudi.
Za kvalitet zemljišta Đukanović je kazao da rezultati Programa monitoringa jasno pokazuju da na šest od osam lokacija, gdje se ispitivanja vrše, nema nikakvih prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti.
Kako je podsjetio, na dvije lokacije je zabilježeno odstupanje sadržaja neorganskih toksikanata.
Đukanović je naveo da je Institut za javno zdravlje izvršio ispitivanje uzoraka vode za piće na sedam lokacija u Pljevljima, a utvrđeno je da samo jedan uzorak ne odgovara važećim propisima zbog povećane zamućenosti.
On je dodao da ekološka inspekcija nije ustanovila korišćenje otpadnog motornog ulja za grijanje.
„Vlada je krajem 2011. godine sa EBRD potpisala ugovor o kreditu za Sistem daljinskog grijanja na biomasu u Pljevljima, međutim, nakon smjene lokalne vlasti, prethodni predsjednik opštine nije, ni u jednom momentu, iskazivao interes prema ovom projektu uz pokušaj politikanskog prebacivanja odgovornosti na Vladu“, naveo je Đukanović.
Prema njegovim riječima, zbog „takve atmosfere“ u vezi tog projekta, u vrijeme prethodne vlasti u Pljevljima, sredstva od 2,5 miliona EUR granta (WBIF) su otkazana, a nakon toga i kredit od EBRD u iznosu od četiri miliona EUR.
Na pitanje poslanika Socijaldemokratske partije Izeta Bralića o planovima Vlade u vezi sa ravnomjernim opremanjem škola i obrazovnih ustanova u državi, Đukanović kazao je da je preko Ministarstva prosvjete posvećena posebna pažnja stvaranju jednakih uslova za obrazovanje svih učenika.
„Organizacionom mrežom ustanova na teritorije Crne Gore obezbijeđena je jednaka dostupnost obrazovanju građanima Crne Gore“, naveo je Đukanović.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo prosvjete kontinuirano radi na unapređenju infrastrukture obrazovno-vaspitnih objekata.
„Pa zato možemo istaći da sve škole imaju obezbijeđeno uredno napajanje električnom energijom, školska dvorišta, a kod značajnog broja škola su obezbijeđeni sportski tereni“, kazao je Đukanović.
Bonus video:
