Fotke sa susreta umjesto informacija - Vijesti.me
država-građani

Fotke sa susreta umjesto informacija

Zakono slobodnom pristupu informacijama predviđa da svi državni organi objavljuju dokumenta i saopštavaju informacije o svom radu koje bi bile korisne građanima

Vlada CG
Vlada CG (Foto: Screenshot)

Nedovoljna transparentnost rada, neujednačena i selektivna primjena zakonskih rješenja koja su usmjerena na povećanje javnog uvida u funkcionisanje državne uprave, i dalje prate primjenu novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kaže Milena Milošević iz Instituta Alternativa, nevladine organizacije koja je istraživala kako se primjenjuje propis od kojeg se očekuje da ohrabri uspostavljanje sistema zasluga u crnogorskoj administraciji.

Ta NVO je prije dva dana saopštila da je, prema njihovom istraživanju, od ukupno 52 organa definisana Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave, uključujući i organe u sastavu ministarstava, njih 15 objavilo spiskove državnih službenika i namještenika na svojim Internet prezentacijama.

“Činjenica da svi organi uprave nisu objavili spiskove zaposlenih, ni sedam mjeseci nakon stupanja na snagu odredaba Zakona o slobodnom pristupu informacijama koja im nalažu obavezu da to urade, je samo jedna od ilustracija još uvijek nedovoljne otvorenosti organa koji bi trebalo da rade u javnom interesu. Pojedini organi državne uprave na svojim su sajtovima objavili vodiče za pristup informacijama u kojima stoji da im zainteresovani građani mogu zatražiti spiskove zaposlenih, iako ih nijesu objavili na svojim Internet stranicama, što je pogrešno tumačenje ovog Zakona”, rekla je za “Vijesti” Milošević, koordinator projekta, i podsjetila da se IA u okviru svog programa Reforma javne uprave intenzivno bavi pitanjima transparentnosti i odgovornosti državnih institucija.

Nedovoljno otvorene državne ustanove: Milošević

Transparentnije državne institucije trebalo je da obezbijedi donošenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji je na snazi od februara ove godine. Zakon, između ostalog, predviđa da svi državni organi objavljuju dokumenta i saopštavaju informacije o svom radu koje bi bile korisne građanima. Obavezu koju nalaže taj zakon, da na svojoj Internet stranici objavljuju mišljenja eksperata o nacrtima i predlozima zakona i drugih propisa, spiskove javnih funkcionera i liste obračuna njihovih zarada, od 16 ministarstava ispunilo je samo Ministarstvo unutrašnjih poslova. MUP i Ministarstvo odbrane su na svojim sajtovima postavili i ugovore o nabavkama.

Obavezu da na svojoj Internet stranici objavljuju mišljenja eksperata o nacrtima i predlozima zakona i drugih propisa, spiskove javnih funkcionera i liste obračuna njihovih zarada, od 16 ministarstava poštovalo je samo Ministarstvo unutrašnjih poslova
Zakon koji se ne poštuje predviđa i obaveze državnih organa da objave vodiče za pristup informacijama, javne registre i javne evidencije, programe i planove rada, izvještaje i druga dokumenta o radu u oblastima iz svoje nadležnosti, pojedinačne akte i ugovore o raspolaganju finansijskim sredstvima iz javnih prihoda i državnom imovinom, spisak državnih službenika i namještenika, sa njihovim službeničkim i namješteničkim zvanjima. U ispunjavanju zadatka “transparentnog rada” dužni su da objave i rješenja i druge pojedinačne akte koji su od značaja za prava, obaveze i interese trećih lica kao i informaciju kojoj je po zahtjevu pristup odobren. Na sajtovima Vlade i svih ministarstava ali i uprava, najažurnije se objavljuju saopštenja o sastancima starješina sa inostranim gostima, najave za njihova putovanja, bilateralne, trilateralne susrete, “platforme za učešće na forumu.....” . Foto galerija susreta i portreta je takođe obavezna stavka. Na sajtu Vlade, kao ni na Internet stranicama ministarstava, međutim, građani ne mogu naći informaciju koliko državni budžet košta “platfoma” po jednom ministru koja podrazumijeva i spisak “delegacije” saradnika koji van Crne Gore razvijaju dobrosusjedske i međunarodne odnose kako bi “intenzivirali već uspostavljenu dobru saradnju”.

O tome kako se poštuje Zakon o slobodnom pristupu informacijama dužna je da se brine Agencija za zaštitu ličnih podataka. Da Agencija radi svoj posao, najviše prekršajnih kazni, koje se kreću u rasponu od 500 do 20.000 eura, zbog “neaktivnog pristupa” platila bi ministarka bez portfelja Marija Vučinović na čijoj Internet stranici nema dokumenata. Za razliku od svojih kolega nema objavljen ni kabinetski sastav, ali ni informacije da li ima pravo na tu privilegiju. Zbog ignorisanja obaveze informisanja građana o svom radu platilo bi pozamašnu sumu i Ministarstvo nauke na čijem je čelu Sanja Vlahović. Na sajtu ovog ministarstva “najsvježiji” su dokumenti objavljeni u februaru ove godine. Prekršajna kazna ne bi zaobišla ni ministra kulture Branislava Mićunovića, na čijoj se Internet stranici “proaktivni pistup” desio u aprilu ove godine objavljivanjem “Akcionog plana za implementaciju nacionalnog programa razvoja kulture”. Ministarstvu saobraćaja, kojim rukovodi Ivan Brajović, prvak u ignorisanju zahtjeva za slobodan pristup informacijama, dokumenta datiraju uglavnom iz prošle godine. Biblioteka je za ovu godinu osvježena jednim dokumentom - ”Prilozi ABCD” iz avgusta ove godine. Ministar prosvjete Slavoljub Stijepović takođe se ne bi mogao pohvaliti obogaćenom ”bibliotekom” u ovoj godini.

Milošević je podsjetila da Vlada još nije objavila plan reorganizacije javne uprave, iako Ministarstvo vanjskih poslova tvrdi da je taj plan usvojen 18. jula.

“Ukoliko je ovaj dokument stvarno usvojen, a Vlada ga nije objavila uprkos svojoj odluci o objavljivanju materijala razmatranih na sjednici, onda je to još jedna potvrda nedosljedne primjene pravnih propisa. To takođe upućuje na sumnju da institucije po nahođenju izbjegavaju potpuno sprovođenje propisa usmjerenih na povećanje transparentnosti njihovog rada. Takva praksa je samo još jedna potvrda da su za primjenu dobrih pravnih rješenja neophodni politička volja i odlučnost, ali i pritisak javnosti”, smatra Milošević.

Ivanović: Loša primjena obesmišljava zakon

Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Aleksa Ivanović ocijenio je za “Vijesti”, da se “bez proaktivnog objavljivanja informacija svih subjekata koje zakon obavezuje, jednostavno obesmišljava sjajna ideja i duh zakona o visokoj transparentnosti državnih organa”. “

Ako budemo istrajni u tome što nam je obaveza, jedan izuzetno strog i kvalitetan zakon ćemo primijeniti prije svega za korist građana koji imaju pravo da znaju”, rekao je Ivanović.

Na pitanje “Vijesti” koliko je Agencija ispunila svoju obavezu da kontroliše kako državni organi objavljuju informacije, Ivanović je rekao da Agencija još nije počela da obavlja kontrolnu obavezu koju joj zakon nameće.

“Smatram da se hitno moraju preduzeti koraci da Agencija ispuni tu obavezu. Građani ipak mogu da računaju na primjenu zakona i garancije otvorenosti institucija prije svega kroz drugostepeni postupak u kojem odlučuje Agencija i čija su rješenja u skladu sa zakonom, a u prilog tvrdnji da građani imaju pravo da znaju”, rekao je Ivanović.

Kad nema kulture, pomažu i kazne

Milošević smatra da, da bi Vlada, ministarstva i ostale državne institucije svoj rad učinili javnim, u prvom redu treba da poštuju i dosljedno, bez izuzetaka, primjenjuju postojeća zakonska rješenja, ali i da postupaju proaktivno i njeguju i manje formalne vidove komunikacije sa zainteresovanim građanima i civilnim sektorom.

“Mora se priznati da je nerealno očekivati da svi organi državne uprave imaju specijalno obučene službenike koji bi mogli da efikasno plasiraju sve rezultate i pojedinosti njihovog rada, imajući u vidu generalno slabe kapacitete državne administracije”, navela je Milošević.

Ona smatra da je to vjerovatno jedan od razloga zbog kojih su često službenici, naznačeni kao kontakt osobe za zahtjeve za slobodan pristup informacijama ili za saradnju sa NVO sektorom, nedorasli tom zadatku.

“Ovo su samo neka od rješenja za koja se pokazalo da ne daju dobre rezultate, pa, samim tim, postoji potreba za njihovom izmjenom. U crnogorskom kontekstu, dodatne obuke svih službenika o obavezi i načinu informisanja javnosti o pitanjima iz djelokruga njihovog rada, možda bi imale više efekta. U krajnjem, efikasan nadzor nad primjenom propisa i propisivanje kaznenih mjera za njihovo nepoštovanje su često neophodni u zemljama sa nedovoljno razvijenom demokratskom političkom kulturom”, rekla je Milošević.