Gradićemo deponiju ili ćemo papreno plaćati izvoz

Građani glavnog grada nijesu bili zainteresovani da učestvuju u priči o najpodobnijoj lokaciji za izgradnju nacionalne deponije za opasan otpad, iako ih se ta tema direktno tiče
0 komentar(a)
Javna rasprava, Foto: Ivan Petrušić
Javna rasprava, Foto: Ivan Petrušić
Ažurirano: 12.04.2012. 09:50h

Predstavnik Agencije za zaštitu životne sredine Dragan Asanović saopštio je juče da će Crna Gora papreno plaćati izvoz opasnog otpada, ukoliko nadležni ne pronađu lokaciju za izgradnju deponije.

Na Javnoj raspravi o projektu sanacije i remedijacije Kombinata aluminijuma, on je objasnio da su očekivane reakcije građana koji se bune zbog mogućnosti da njihovi gradovi budu domaćini deponiji: "Jer niko ne želi deponiju u svojoj blizini".

"Ovim projektom bi bila "amnestirana" Željezara koja je godinama nepravilnim odlaganjem otpada prouzrokovala da stanje bude ovakvo kakvo je, a bio bi "nagrađen" i privatnik koji je godinama imao koristi od tog odlagališta, čija sanacija sada treba da bude urađena dijelom i od novca poreskih obveznika

Građani glavnog grada nijesu bili zainteresovani da učestvuju u priči o najpodobnijoj lokaciji za izgradnju nacionalne deponije za opasan otpad, iako ih se ta tema direktno tiče, pa su o tom problemu, razgovarali samo predstavnici stručne javnosti.

"Niko ne želi odlagalište u svojoj blizini, zato smo predložili deset lokacija. Ako ljudi iz Svjetske banke ocijene da ovdje nema šanse da se to uradi, nećemo dobiti pare, pa ćemo problem opasnog otpada rješavati na drugi način – izvozom koji će strahovito da košta", poručio je Asanović, objašnjavajući da ni prostorni plan Crne Gore ne predviđa mjesto gdje bila deponija opasnog otpada.

Predstavnici danske kompanije COWI, koja je angažovana kao konsultant za sprovođenje dva kruga javnih rasprava, kazali su da bi do 20. maja rasprave trebalo da budu završene.

Profesoru Petru Živkoviću nije bilo jasno da li je ponuđač radio u skladu sa zakonima Crne Gore i da li postoji pravilnik po kome se vrši izbor lokacije.

"Vi ne možete van zakona Crne Gore raditi projekat, jer ko će ga takvog usvojiti. Da bi stručna javnost bila od pomoći i dala svoje kritike, mora vidjeti vaše predloge za lokacije", poručio je on.

Nataša Kovačević iz NVO "Green home" predložila je da se uradi i ekonomska analiza o tome šta Crna Gora dobija, a šta gubi pravljenjem takve vrste deponije.

U okviru KAP-a postoji sedam miliona tona opasnog otpada, a pored dva bazena crvenog mulja je i deponija čvrstog opasnog otpada.

Nikšićani ne žele otpad

Na javnoj raspravi u Nikšiću, po običaju, malo je bilo zainteresovanih za raspravu.

Prisutni su, međutim, bili saglasni da treba sanirati Halde, odlagalište otpada Željezare, koje se nalazi u dolini, blizu rijeke Gračanice, ali ne i da Nikšić treba da bude izabran kao opština sa najpogodnijom lokacijom za eventualnu izgradnju nacionalne deponije za opasan otpad.

Predsjednik NVO „Fors Montenegro“ Veselin Šturanović, kazao je da je nesporno da se sanacija Halde mora uraditi, ali je pitao ko će snositi trošak - Svjetska banka i Vlada, odnosno građani ili će novac obezbjediti vlasnik odlagališta.

"Cilj ovog projekta je identifikacija najadekvatnijeg rješenja remedijacije, kako bi se spriječio dalji rizik po stanovništvo i životnu sredinu i omogućilo Vladi Crne Gore da donese utemeljenu odluku o investiranju i početku izrade detaljnog projekta za ovaj posao"

"Ovim projektom bi bila "amnestirana" Željezara koja je godinama nepravilnim odlaganjem otpada prouzrokovala da stanje bude ovakvo kakvo je, a bio bi "nagrađen" i privatnik koji je godinama imao koristi od tog odlagališta, čija sanacija sada treba da bude urađena dijelom i od novca poreskih obveznika", kazao je Šturanović.

Vlasnik Halde, koja se nalazi oko tri kilometra od Željezare, je nikšićka kompanija Neksan. Oni od Željezare, u koju je stečaj uveden u aprilu prošle godine, a u kojoj, na osnovu poslovno-tehničkog sporazuma, organizuju proizvodnju od 15. maja, potražuju blizu osam miliona eura na osnovu neizmirenih obaveza zbog korišćenja zemljišta za odlaganje otpada.

"Odlagalište se koristi od 1956. godine i procjenjuje se da sadrži oko dva miliona tona otpada nastalog u procesu proizvodnje, koji je odlagan bez ikakvog procesa selekcije ili prethodnog tretmana."

"Cilj ovog projekta je identifikacija najadekvatnijeg rješenja remedijacije, kako bi se spriječio dalji rizik po stanovništvo i životnu sredinu i omogućilo Vladi Crne Gore da donese utemeljenu odluku o investiranju i početku izrade detaljnog projekta za ovaj posao", kazao je Dragan Milić, predstavnik danske kompanije COWI, koja je konsultant za sprovođenje dva kruga javnih rasprava.

Bonus video: