Han: Trafostanica Lastva bi mogla biti u funkciji već početkom 2018.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić je kazala je da kao region imamo značajan energetski potencijal koji treba iskoristiti
1 komentar(a)
Johanes Han, Foto: Vuk Lajović
Johanes Han, Foto: Vuk Lajović
Ažurirano: 09.06.2017. 17:15h

Realizacijom projekta Transbalkanskog elektroenergetskog koridora, u regionu Zapadnog Balkana biće kreirano jedinstveno tržište električne energije, koje će još bolje biti povezano sa tržište Evrope.

Rečeno je između ostalog nakon obilaka gradilišta buduće trafostanice u Lastvi, kao dijela Transbalkanskog elektroenergetskoh koridora Zapadnog Balkana čiji je rezultat jačanje fizičke povezanosti elektroenergetskih sistema Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine na 400 kV nivou. Ovo je jedan od ključnih projekata Agende povezivanja, koji će doprinijeti kreiranju regionalnog tržišta električne energije na Zapadnom Balkanu.

Projekat obuhvata izgradnju trafostanice Lastva, uvođenjenj postojećeh 400 kV dalekovoda Podgorica - Trebinje u nju, izgradnju 400kV dalekovoda od Lastve do Pljevalja, proširenje trafostanice Pljevlja 2, igradnju dijela 400kV dalekovoda od Pljevalja do Bajine Bašte do ran ice sa Srbijom , kao i pratećih mjera u crnogorskoj prenosnoj mreži. Ukupna procijenjan vrijednost dijela Transbalkanskog elektroenergetskog koridora na crnogorskoj teritoriji koji sprovodi Crnogorski elektroprenosni sistem CGES je 127 miliona eura. EU je dodijelila donaciju od 25 miliona eura, a za čiju realizaciju je kao finansijska institucija zadužena njemčka razvojna banka KfW. Finansiranje projekta je obezbijeđeno kroz kreditne aranžmane sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj u iznosu od 60 miliona eura i KfW u iznosu od 25 mioiona , kao i iz sredtsvana CGES.

„Radovi će biti završeni do kraja godine, a trafostanica bi mogla biti stavljena u funkciju već početkom naredne godine“, kazao je Evropski komesar za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johanes Han nakon obilaska lokacije u Lastvi.

Prema njegovcim riječima nije samo cilj da se kreira jedinstveno tržište električne energije već i da se unaprijedi povezanost sa potencijalima izvora obnovljive energije.

„Da se omogući proizvođačima, koji su u vlasništvu države, ali i operaterima koji koriste obnovljive izvore energeije iz Evrope, ali i malim privatnim fizičkim licima kao i malim preduzećima koja proizvode struju, da mogu tu električnu energiju da ubace i da se oslone na stabilan sistem prenosa i stabilno tržište.Trafostanica u Lastvi omogućiće i stabilno snabdijevanje strujom i svoga neposrednog okruženja, gdje se razvoja turizam“.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić je kazala je da kao region imamo značajan energetski potencijal koji treba iskoristiti, potencijal koji od Zpadnog Balkana može učiniti ozbiljnog proizvođača elekrične energije i važnu tačku tranzita - baš kao što će, očekivanju su, Crna Gora, zahvaljući ovom projektu postati energetski čvorište regiona.

„Riječ o projektu koji će puni svoj značaj ostvariti stavljanjem u funkciju podmorskog kabla između Crne Gore i Italije. Povezivanje Balkanskog i Apeninskog poluostrva i povezivanje našeg regiona tržišta i električne energije sa stabilnim i likvidnim italijanskim tržištem, bolje iskorišćenost nacionalnog prenosnosg sistema, veća vrijednost međudržavnih dalekovoda, samo su neki od benefita energetskog povezivanja podmorskim kablom, koje je prepoznala i EU“, kazala je Sekulić.

Podsjetivši da je prije par dana Crna Gora postala članica NATO, ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović je kazao da se Crna Gora sada okreće i ostalin poljima sigurnosti, prije svega energetskoj, koja ne može biti bez dobrog ulaganja u elektroenergetski sistem i povezivanja sa drugim zemljama, prije svega sa EU.

Predsjednik Odbora direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) Dragan Laketić ocijenio je da izgradnjom novog elektroenertetskog koridora stvaraju se preduslovi za realizaciju novih investicija, u energetici prvenstveno, u oblasti proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

Navodeći da će KfW ostati pouzdan partner za sve buduće projekte, direktor za jugoistočnu Evropu i Tursku u KfW banci Kristof Tiskens naglasio dobru saradnju između Crne Gore i njemčake, kroz 440 miliona eura grantova i kredita koje je KfW obezbijedio za razvoj finansijskog, komunalnog, energetskog i transportnog sektora u Crnoj Gori.

Bonus video: