Herceg Novi: Izgradnja vodovoda bila bi dodatni impuls razvoju sela Kameno - Vijesti.me
PREDSTAVLJENA STUDIJA

Herceg Novi: Izgradnja vodovoda bila bi dodatni impuls razvoju sela Kameno

Studija izvodljivosti je polazna osnova za izradu idejnog rješenja, potom glavnog projekta, za izgradnju cjevovoda

Crkva Svetog Nikole
Crkva Svetog Nikole (Foto: Slavica Kosić)

Dovođenje vode u selo Kameno u zaleđu Herceg Novog trebalo bi da bude podstrek razvoju tog podorjenskog kraja, ocijenila je direktorica Preduzeća Vodovod i kanalizacija , Olivera Doklestić, predstavljajući Studiju snabdijevanja vodom sela Kameno (Mokrine) iz hercegnovskog sistema.

Izgradnjom saobraćajnice prema Trebinju, sela Kameno i Mokrine doživljavaju privrednu ekspanziju. U Kamenom je 41 domaćinstvo koje se bave poljoprivredom i stočarstvom, a posljednjih godina i turizmom. U selu se održavaju sajmovi hrane, postoji biciklistička staza, a u njegovoj okolini su i brojni spomenici kulture. U naselju je i dvadesetak vikendica i 24 privredna objekta i hale. Naselje je razbijenog tipa aglomeracije stanovnika, smješteno u kraškoj zaravni kamenskog polja i po obodinim stranama Orjena, na kotama od 400 do 600 metara nadmorske visine i nalazi se na površini od 23 kilometra kvadratna.

Škola na Kamenom(Foto: Slavica Kosić)

Studija izvodljivosti je polazna osnova za izradu idejnog rješenja, potom glavnog projekta, za izgradnju cjevovoda od rezervoara Sušćepan zapremine 250 kubika i tri pumpne stanice, do najviše kote u Kamenom, objašnjava Doklestić. 

Za Kameno se predviđa ukupna maksimalna dnevna potreba oko pet litara vode u sekundi, s tim da se uklopi sva današnja privreda i budući objekti, ali bez zalivanja bašti i poljoprivrednih kultura. Za to bi voda bila preskupa, ocijenila je Doklestić.

Trasa cjevovoda bi trebalo da ide postojećim makadamskim putem, u dužini od oko 2.200 metara. Vrijednost projekta procjenjuje se na oko pola miliona eura.

Snabdijevanje vodom sela danas se obezbjeđuje iz lokalnih izvorišta i bunara, a ljeti i cistjernama.  

Na mjestu Dizdarica u ataru sela Kamenom izvor su kaptirali Turci dok su vladali tim dijelom Boke. Početkom 20. vijeka, austrougarska vojska, koja je bila stacionirana nešto niže u selu, obnovila je izvorište, ozidala ga kamenom i vodovodom od gizanih cijevi, dugim oko tri kilometra, sistemom šahtova i prelivnih bunara, vodu sprovela do dijela sela, gdje je zgrada osnovne škole građena osamdesetih godina 19. vijeka. Na toj trasi izgrađene su još dvije bistijerne koje se i danas koriste. Vodovod je obnovljen poslije Drugog svjetskog rata, ali je za potrebe motela Borići koji je izgrađen 1977. godine, voda preusmjerena. Iako je motel danas ruševina i ne radi duže od dvije decenije, ta voda nikada nije “vraćena” u selo.