Hotel Lokve predložen za kulturno dobro - Vijesti.me
izgrađen početkom osamdesetih godina prošlog vijeka

Hotel Lokve predložen za kulturno dobro

Uprava za zaštitu kulturnih dobara razmatra da proglasi hotel vrijednim arhitektonskim dijelom 20. vijeka. Više puta preprodavan, bio je potpuno uništen nakon smještanja izbjeglica sa Kosova devedesetih

Zadržao spoljašnji izgled: Hotel Lokve
Zadržao spoljašnji izgled: Hotel Lokve (Foto: Tufik Softić)

Hotel Lokve kod Berana, koji je dio istoimenog ski-centra na planini Cmiljevici, mogao bi biti proglašen kulturnim dobrom, kao vrijedno arhitektonsko djelo dvadesetog vijeka.

To se može zaključiti iz prepiske između Polimskog muzeja Berane i Uprave za zaštitu kulturnih dobara u koju su “Vijesti” imale uvid, povodom inicijativa za proglašenje pojedinih arheoloških lokacija i nekretnina za kulturna dobra.

Polimski muzej se od 2008. godine u više navrata obraćao Upravi za zaštitu kulturnih dobara, a iz posljednjeg odgovora iz aprila 2018. godine ta kulturna institucija navodi da je, pored spomenika koje pominje Polimski muzej, primila i inicijativu za proglašenje kulturnim dobrom Bihor grad kod Berana, Kuću vojvode Gavra Vukovića i hotel Lokve.

„Za ovu godinu smo planirali da se postupak utvrđivanja kulturne vrijednosti nastavi za dobra Kuća vojvode Gavra, Memorijalni spomen kompleks na Jasikovcu i moguće pripremni poslovi za kulturno istorijsku valorizaciju hotela Lokve u Beranama“, navodi se u dopisu.

Hotel Lokve izgrađen je početkom osamdesetih godina prošlog vijeka. Stariji Beranci se prisjećaju vremena kada se na tom mjestu nalazila kafana, da bi tadašnje vlasti odlučile da izgrade hotel i ski-centar.

Ski-centar Lokve, sa istoimenim hotelom nalazi se na planini Cmiljevici, na nadmorskoj visini od 1.350 do 1.700 metara. Hotel je lociran odmah pored magistralnog puta za Rožaje, na četrnaestom kilometru od Berana. Tada je predstavljao otkriveni biser, posebno za turiste iz Vojvodine, koji su, skupa sa Berancima, podigli i čitavo vikend naselje u njegovoj neposrednoj blizini.

Uspijevao je da radi i devedesetih godina, u vremenima krize i inflacije, sve do rata na Kosovu. Tada je neko odlučio da tu smjesti izbjeglice, kada je uglavnom uništen. Istina, od novca dobijenog izdavanjem hotela na Cmiljevici i u Andrijevici, u teškim i siromašnim godinama, preživljavalo je kompletno hotelsko-turističko preduzeće “Berane”.

Hotel Lokve je dvije decenije poslovao u okviru tog hotelsko-turističkog preduzeća, najjačeg iz te djelatnosti na sjeveru Crne Gore.

Tada je uslijedila tranzicija, a prelomna godina za ovaj hotel i cijelo preduzeće bila je 2003, kada je HTP “Berane” privatizovala do tada potpuno nepoznata firma Euroturist GMBH, i naredne dvije godine čitavo preduzeće, sa hotelom Lokve, nekako je funkcionisalo. Sve je, međutim, vrlo brzo otišlo na doboš i pod bankarske zapljene. Tako je i ski-centar Lokve, sa hotelom, poslije velike agonije, prodat Rusu Alanu Alikovu.

Kupujući ski-centar Lokve, Alikovu su usta bila puna lijepih želja i obećanja.

Kada je u jesen 2006. na javnoj licitaciji platio nešto preko 500 hiljada eura za hotel, on je izjavio da je taj posao samo „mini biznis“, koji će mu poslužiti kao baza za dalja investiranja u Berane i Crnu Goru.

“Cilj mi je da napravim moderan skijaški centar po svim evropskim standardima, i da ga jakim marketingom učnimo atraktivnim. To će nam biti baza odakle ćemo tražiti partnere i interes gdje dalje da ulažemo”, kazao je Alikov.

Požurio je da obeća da će u ski-centar Lokve već do kraja te 2006. “uložiti milion eura u rekonstrukciju, i da će spremno dočekati narednu zimsku sezonu“, a kao prioritet u prvoj fazi za cilj je postavio sanaciju postojećih kapaciteta od 180 ležajeva.

Za drugu fazu je najavljivao „izgradnju zatvorenog bazena, fitnes centra i svih drugih pratećih sadržaja koji bi garantovali visok kvalitet usluge“.

U Beranama nije zaboravljeno ni njegovo obećanje da će svu radnu snagu potražiti među lokalnim stanovništvom, dok će samo rukovodeće kadrove i stručnjake dovesti iz Rusije, “ako i njih ne nađe u Crnoj Gori“.

Ruski biznismen je pričao i kako planira da u ski-centru na Cmiljevici razvije svojevrstan socijalni program za djecu koja su talentovana u zimskim sportovima. Dodao je da računa na tržište čitavog regiona, ali i na inostranu klijentelu. Ispostavilo se, međutim, da je samo bio lak na riječima.

Da li se i šta se u međuvremenu uradilo u vezi s ainicijativom za proglašenje ovog hotela kulturnim dobrom, u Polimskom muzeju nemaju odgovora, jer im se kako kažu, Uprava za zaštitu kulturnih dobara više nije javljala, niti odgovarala na dopise.

“Mi u Polimskom muzeju smo pokrenuli veliki broj inicijativa za proglašenje kulturnih dobara na području ne samo Berana, već i drugih opština na sjeveru Crne Gore. Moramo reći da inicijativa da se kulturnim dobrom proglasi hotel Lokve nije potekla od nas, ali je svakako podržavamo“, kazali su iz Polimskog muzeja.

Iz te ustanove objašnjavaju da je 2018. bila godina zaštite spomenika arhitekture, i da je to objašnjenje kako se hotel Lokve našao na spisku spomenika za koje je pokrenuta inicijativa da se proglase kulturnim dobrom i zakonom zaštite.

Adaptirali smo ga iznutra, spoljnji izgled ostaje nepromijenjen

Nova nada za hotel i ski-centar rođena je kada su ga od Rusa kupili braća Guberinić iz Berana. Oni već nekoliko godina vode bitku sa državnim vlastima da se skijaške staze proglase javnim dobrom, kako bi njihova finansijska ulaganja bila opravdana.

Oni su “Vijestima” kazali da nemaju informaciju o tome da je hotel Lokve potencijalno kulturno dobro, niti da je dobio taj status, ali su naglasili da se u fazi rekonstrukcije trude da ne poremete njegov spoljni izgled: „Unutrašnje adaptacije su nužne, jer je hotel građen po standardima iz tog vremena koji sada ne odgovaraju zahtjevima tržišta. Spoljni izgled hotela ni po čemu neće biti promijenjen“.


Vidi sve komentare