HRA, MANS i IA podnijeli krivičnu prijavu protiv Sudskog savjeta - Vijesti.me
"GRUBO KRŠILI PROPISE"

HRA, MANS i IA podnijeli krivičnu prijavu protiv Sudskog savjeta

NVO ističu da su dajući proizvoljne ocjene kandidatima, članovi Savjeta "svjesno donijeli Odluku o izboru kandidata za sudije, zasnovanu na neistinitim podacima..."

Sa sjednice sudskog savjeta (arhiva)
Sa sjednice sudskog savjeta (arhiva) (Foto: Savo Prelević)

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – (MANS) i Institut alternativa (IA) podnijele su Vrhovnom državnom tužiocu i Glavnom specijalnom tužiocu krivičnu prijavu protiv članova i članica Sudskog savjeta, zbog postojanja osnova sumnje da su, grubo kršeći propise prilikom izbora 10 kandidata za sudije u osnovnim sudovima Crne Gore po javnom oglasu u julu ove godine, izvršili krivična djela zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi, protivzakoniti uticaj, falsifikovanje isprave i povreda ravnopravnosti. 

Kako navode ove NVO, Sudski savjet je 7. maja 2019. raspisao oglas za izbor 10 kandidata za sudije u osnovnim sudovima u Crnoj Gori na koji se prijavilo 45 osoba. 

"Posle pisanog testiranja 19. i 21. jula na intervju je pozvana 41 osoba. Intervjui su obavljeni 8. jula, a odluka o izboru deset kandidatkinja i kandidata za sudije donijeta je 12. jula 2019. godine. U krivičnoj prijavi je ukazano na grubo kršenje propisa o sprovođenju i ocjenjivanju intervjua i sprečavanju sukoba interesa. Ispitivanje je sprovedeno nepropisno, ocjene za intervju su "poklonjene" tako da budu izabrani oni za koje je to unaprijed bilo određeno, čime su oštećeni kandidati koji nijesu izabrani kao i javni interes objektivnog i zakonitog izbora sudija. Predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica, članica Sudskog savjeta i njegove komisije za testiranje, i predsjednik Sudskog savjeta, Mladen Vukčević, nijesu tražili da budu izuzeti iz postupka intervjuisanja i ocjenjivanja četvoro izabranih kandidata, iako su sa njima, odnosno njihovim roditeljima, povezani bliskim profesionalnim i prijateljskim vezama, koje ukazuju na sukob interesa", navodi se u saopštenju. 

NVO dodaju da su prethodno tražile od Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) da sprovede postupak i utvrdi sukob interesa kod predsjednice Vrhovnog suda, koja je ocjenjivala test i intervju njene savjetnice iz kabineta, ćerke njene vjenčane kume i sina njenog dugogodišnjeg zamjenika na tri funkcije, čiji je otac zatim učestvovao u njenom spornom izboru na funkciju predsjednice Vrhovnog suda, i kod predsjednika Sudskog savjeta, koji je vodio intervju i ocjenjivao kćerku kolege profesora sa fakulteta na kome je angažovan i koji je i rektor univerziteta na kome su angažovani. 

"Međutim, direktor ASK je odbio zahtjeve NVO i bez pokretanja postupka ustanovio da je sve bilo u skladu sa zakonom. NVO su protiv ovakve odluke pokrenule upravni spor i obratile se i Savjetu ASK zahtjevajući da izvrši kontrolu rada direktora i uputi mu inicijativu da sprovede postupak i donese novu, zakonitu, odluku. Nezakonito postupanje članova i članica Sudskog savjeta prilikom intervjua i donošenja konačne odluke o izboru predstavlja zloupotrebu javnog ovlašćenja za izbor sudija". 

U saopštenju se navodi da je HRA upozoravala Sudski savjet tri puta da "nepropisno sprovodi intervjue prilikom izbora kandidata za sudije, počev od prvog izbora po novom sistemu 2016. godine". 

"Poslednji put je apelovala na Sudski savjet da ponovi intervju od 8. jula 2019. sa 41 kandidatom i da ne donosi odluku o izboru na osnovu postupka u kome nijedan ispitanik, s obzirom na postavljena pitanja, nije mogao biti objektivno ocijenjen prema četiri zakonska kriterijuma, gdje sedmoro na intervjuu nije dobilo ni jedno pitanje, a ostali irelevantna pitanja, ni približna propisanim Smjernicama za obavljanje intervjua, na osnovu kojih bi se moglo doći do odgovora za ocjenjivanje zakonskih kriterijuma. Međutim, Sudski savjet se oglušio i na ovaj poslednji apel, ocijenio ispitanike za intervjue bez sadržaja za zakonito ocjenjivanje i na osnovu toga izabrao deset kandidata za sudije osnovnih sudova u Crnoj Gori". 

NVO ističu da su dajući proizvoljne ocjene kandidatima, članovi Savjeta "svjesno donijeli Odluku o izboru kandidata za sudije, zasnovanu na neistinitim podacima, što daje razuman osnov za sumnju u to da su time izvršili krivično djelo falsifikovanje isprave". 

"Ovu odluku Sudskog savjeta je, kako su mediji izvijestili, do sada osporio pred Upravnim sudom bar jedan učesnik na konkursu za izbor sudija, Ivan Vukićević, koji je pored propusta na koje smo ukazali u prijavi, ukazao i na propuste prilikom pisanog testiranja. Podsjećamo da Upravni sud više od godinu dana nije odlučio ni po prethodnoj tužbi Vukićevića, kojom je on, pored ostalog i zbog nepropisno vođenih intervjua, osporio i prethodni konkurs za izbor kandidata za sudije osnovnih sudova koji je sproveden 2018. godine i na osnovu koga je takođe izabrano deset kandidata za sudije, od kojih nekoliko već sude". 

Primjera radi, učesnici konkursa, koja je izabrana za sudiju, na intervjuu je postavljeno samo jedno pitanje: „Dva su vam prezimena, jeste li se ostvarili kao majka?“, na koje je odgovorila: ”Nisam, ali ne vidim da je to drugim sudijama smetalo”. Taj njen odgovor je ocjenjen s ukupno 19.89 bodova, što znači da ga je svih 9 članova i članica Savjeta ocijenilo najvišim ocjenama u odnosu na sva četiri zakonska kriterijuma (motivisanost za rad u sudu, komunikativnost, sposobnost za rješavanje sukoba, razumijevanje uloge sudije u društvu), tj. samo jedan član joj je po jednom kriterijumu dao 4 od 5 bodova, dok su joj ostali dodijelili sve petice za sva četiri kriterijuma. S druge strane, 7 ispitanika, koji nijesu izabrani i kojima nije postavljeno ni jedno pitanje, svejedno su proizvoljno ocijenjeni bodovima od 15.11 do 18.22 u odnosu na sva četiri kriterijuma za sasvim nepostojeći sadržaj razgovora. Ovi primjeri slikovito pokazuju bezobzirnost Sudskog savjeta prilikom izbora budućih djelilaca pravde. 

"Na sporni konkurs su se javile osobe koje obavljaju ili su obavljale poslove savjetnika u sudovima Crne Gore. Sudski savjet je bio dužan, i njima i cjelokupnoj javnosti, da ih jednako tretira, da im pruži priliku da se predstave i da na osnovu zakonito sprovedenog postupka, izabere objektivno najbolje. Umjesto toga, članovi i članice Sudskog savjeta su bezobzirnim kršenjem propisa pokazali da nisu dorasli odgovornom zadatku izbora sudija i time urušili povjerenje u postojeći sistem izbora sudija u Crnoj Gori. Očekujemo da Vrhovni državni tužilac uvidi ozbiljnost situacije i dalekosežne posljedice koje ovakav način izbora sudija ima na društvo u cjelini, te da u skladu sa zakonskim ovlašćenjima zaštititi javni interes i efikasno preduzme odgovarajuće mjere po ovoj predmetnoj krivičnoj prijavi", navodi se u zajedničkom saopštenju HRA, MANS-a i IA.