I luksuzna auta vojna tajna

Koristeći pravne praznine, Ministarstvo odbrane nabavlja i prodaje putničke automobile čiju opremu krije pozivajući se na povjerljivi postupak
128 pregleda 7 komentar(a)
Predrag Bošković, Foto: Savo Prelević
Predrag Bošković, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 29.11.2018. 11:55h

Skrivajući broj vozila i tehničke specifikacije, Ministarstvo odbrane je krajem oktobra potrošilo oko 90 hiljada eura za kupovinu putničkih automobila marke “hjundai”. Prije nekoliko dana kupili su i tri luksuzna vozila od zastupnika “tojote” i “leksusa” za 136 hiljada eura, sa preciznim tehničkim karakteristikama, ali je zato proglašena tajnom oprema četiri stara vozila koja su data prodavcu po principu “staro za novo”. Oba puta se na tender javio samo po jedan ponuđač.

Povjerljive nabavke podrazumijevaju nabavku robe, usluga i radova, poput oružja, municije i druge specijalne opreme koja se koristi za zaštitu i bezbjednost države i građana. Iako Ministarstvo odbrane tvrdi da je sve u vezi sa kupovinom ovih automobila zakonito, iz Instututa alternativa, koji se kontinuirano bavi sistemom javnih nabavki, uključujući i povjerljive, smatraju da je riječ o nastavku loše prakse i korišćenja pravne praznine.

Sredinom jula Ministarstvo odbrane objavilo je otvoreni postupak javne nabavke putničkih motornih vozila. Tehničke specifikacije automobila bile su sakrivene od javnosti, kao i broj traženih vozila. Na tender je pristigla samo ponuda, firme “Jadran auto”, ovlašćenog zastupnika vozila marke “hyundai”, sa kojom je potpisan ugovor vrijedan 89.430 eura. Na pitanje Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) iz Ministarstva odbrane su rekli da su tehničke specifikacije automobila zaštitili “zbog specifičnosti poslova koje obavlja organizaciona jedinica za koju je izvršena nabavka”. Za to, kažu, imaju uporište i u članu 10 Zakona o javnim nabavkama, kojim je propisano da naručilac može da zahtijeva zaštitu tajnosti podataka u tenderskoj dokumentaciji. Istakli su i da je poziv zainteresovanim ponuđačima bio javan.

Ministarstvo se pozvalo i na član 116 a. Zakona o javnim nabavkama koji predviđa da se pod nabavkama u oblasti odbrane i bezbjednosti podrazumijeva vojna i bezbjednosno osjetljiva oprema, roba, usluge i radovi koji su direktno povezani sa tom opremom, usluge i radovi izričito za vojne namjene, kao i bezbjednosno osjetljive usluge i radovi.

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa (IA) Ana Đurnić, međutim tvrdi da otvoreni postupak javne nabavke, podrazumijeva potpunu javnost onoga što organi vlasti nabavljaju, uključujući tehničke specifikacije, kao i pod kojim uslovima to čine.

“Ovakva praksa Ministarstva odbrane nije nužno nezakonita, ali ukazuje na veći problem, a to je činjenica da su u našoj zemlji nabavke za bezbjednost i odbranu, takozvane povjerljive nabavke, već godinama u pravnom vakuumu i da se tome ne nazire kraj”, ocijenila je Đurnić.

Novim tenderom objavljenim 8. oktobra, za nabavku tri putnička vozila, procijenjene vrijednosti 136.000 eura Ministarstvo odbrane, nije sakrilo specifikacije novih vozila, ali jesu tehničke karakteristike starih koje su ponudili u zamjenu uz procjenu da vrijede 22.700 eura. Iz tog resora ponovo su se pozvali na član 10 Zakona o javnim nabavkama.

“Lice koje raspolaže podacima iz stava 1 člana 10 ZJN dužno je da ih čuva i štiti, bez obzira na stepen tajnosti, zbog specifičnosti poslova koje obavlja organizaciona jedinica za koju je izvršena nabavka. Iz istih razloga tehničke karakteristike postupka pokrenutog prethodnog mjeseca stepenovane su stepenom tajnosti”, piše u odgovoru Ministarstva odbrane.

Novi vlasnik jedino može stara vozila da preproda na otvorenom tržištu, ili da ih rastavi, što je manje vjerovatno, pa je teško razumjeti smisao ove tajnosti.

Ministarstvo odbrane je ovim tenderom tražilo novo terensko vozilo, sa po pet vrata i sjedišta, snage motora između 120 i 140 KW, šestostepenim manuelnim mjenjačem, manuelnim klima uređajem, putnim računarom… Drugo vozilo trebalo je da bude sličnih karakteristika, crne boje, sa kamerom za vožnju unazad, stalnim pogonom na četiri točka, “pametnim” ključem, alarmom, pokretanjem motora pritiskom na dugme, dodatno zatamnjenim staklima. Oba vozila trebalo je da imaju zapreminu rezervoara minimum 80 litara. Treće vozilo, moralo je da bude crne boje, zapremine prtljažnika 500 litara i rezervoar od 50 litara, uz motor elektro/benzin (hibrid), vazdušne jastuke naprijed, bočno i za koljena vozača, kao i bočne vazdušne zavjese naprijed i pozadi.

Na tender se ponovo javio jedan ponuđač, ovoga puta “Efel motors” sa Cetinja. Sa tom firmom je 21. novembra potpisan ugovor.

Đurnić kaže da su povjerljive nabavke sada skoro u potpunosti neregulisane – Zakon im je posvetio svega dva člana, podzakonska akta nijesu usvojena, iako su rokovi za to istekli prije skoro godinu, a sprovode se i novac za njih se troši bez ikakve kontrole i daleko od očiju javnosti. Ona je ocijenila da je ironično što su u periodu od 2010. do 2015. povjerljive nabavke bile mnogo bolje uređene nego sada, kada smo se “primakli” članstvu u EU i kada je naša zemlja postala članica NATO. Podsjetila je da su do prije tri godine ove nabavke bile uređene Uredbom o spoljnoj trgovini sredstvima za posebne namjene.

“Ta uredba detaljno je propisivala šta su sredstva za posebne namjene, kako se ona nabavljaju, kojim procedurama, koji su kriterijumi i podkriterijumi za vrednovanje ponuda, sistem planiranja i izvještavanja o ovim povjerljivim nabavkama… Dakle, sve ono što važeće zakonodavstvo ne propisuje”, ocijenila je Đurnić.

U članu Zakona o javnim nabavkama iz 2017. godine, 116 a, definisano je i da se vrste postupaka povjerljivih nabavki i način njihovog sprovođenja urede propisom Vlade, dakle podzakonskim aktom. To se još nije desilo, iako je rok za usvajanje te uredbe bio decembar 2017. godine.

Iz Ministarstva odbrane, na čijem je čelu Predrag Bošković, odgovorili su CIN-CG-u da se sa donošenjem podzakonskog akta sačekalo, jer “bi u ovoj godini trebalo da stupi na snagu novi zakon o javnim nabavkama”.

“Članovi radnog tima u čijem sastavu su bili predstavnici Ministarstva odbrane, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva finansija, ANB-a, Uprave za javne nabavke kao i međunarodni eksperti, pripremili su u zakonski predviđenom roku prijedlog Uredbe iz oblasti odbrane i bezbjednosti, sa čijim se donošenjem sačekalo iz razloga stupanja na snagu novog zakona o javnim nabavkama, čije je donošenje predviđeno za 2018. godinu. S obzirom da još nije usvojena uredba, Ministarstvo odbrane sve postupke predvidjene planom javnih nabavki, pa i one koje se odnose na oblast odbrane i bezbjedosti sprovodi po postupcima definisanim u Zakonu o javnim nabavkama, najvećim dijelom u otvorenim postupcima, odnosno na način dostupan javnosti”, odgovorili su iz Ministarstva odbrane.

U Institutu alternativa ocjenjuju da je ovakvo obrazloženje potpuno neutemeljeno.

“Mijenjati Zakon o javnim nabavkama u junu 2017. godine bez podzakonskih akata, a onda skoro dvije godine čekati novi kako bi se uredile nabavke za sektor bezbjednosti ne može biti izgovor za održavanje pravnog vakuuma u kome se ove nabavke nalaze. Dok se, sa druge strane, nabavke sprovode i novac troši bez bilo kakve kontrole”, zaključila je Đurnić.

Od auto guma do avionskih karata

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore je ranije objavio da su Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) i Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) od 2013. do 2017. godine na povjerljive nabavke potrošili više od osam miliona eura. Ministarstvo odbrane saopštilo je da su u prošloj godini na ime povjerljivih nabavki potrošili 893.972 eura, ali da su to postupci pokrenuti prije maja 2015. godine. Državna revizorska instiitucija pronašla je da je pod povjerljivim nabavkama ANB kupovala i automobile, štampače i računare, MUP je nabavljao kombi vozila i auto gume, a Ministsrstvo odbrane je plaćalo avionske karte i prevoz zaposlenih na gradskim i međugradskim relacijama.

Uredba neće prije 2020. godine

Ana Đurnić je kazala da najnovije informacije govore o tome da će novi zakon o javnim nabavkama biti u Skupštini do kraja ove godine, a da će se uredba o nabavkama u sektoru bezbjednosti i odbrane primjenjivati od 2020. godine.

“To nam obećava još cijelu godinu netransparentne potrošnje u sektoru bezbjednosti, bez kontrole. Kada se tome dodaju i prethodne četiri otkad je prestala da važi Uredba o spoljnoj trgovini sredstvima za posebne namjene, dobijamo cijelih pet godina sprovođenja ovih nabavki mimo ili na marginama zakona i pravila koja propisuju direktive Evropske unije”, ocijenila je Đurnić.

Bonus video: