Individualizacija krivice vodi do suočavanja sa prošlošću - Vijesti.me
DA SE PROŠLOST NE PONOVI

Individualizacija krivice vodi do suočavanja sa prošlošću

Uljarević je kazala da treba insistirati na suštinskom suočavanju sa prošlošću primarno zbog dolaženja do pravde za žrtve, buduće generacije i pravde kao garancije da se zločini ne ponove u budućnosti

CGO, REKOM
CGO, REKOM (Foto: CGO, Facebook)

Samo individualizacija krivice može dovesti do potrebnog suočavanja sa prošlošću, cjelovitog razotkrivanja kreatora i izvršilaca najgnusnijih zločina počinjenih tokom građanskih ratova, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević na javnoj debati.

CGO je danas, u saradnji sa Fondom za humanitarno pravo, organizovao javnu debatu na temu “Pomirenje u regionu iz ugla različitih aktera u zemlji i regionu”.

Uljarević je kazala da treba insistirati na suštinskom suočavanju sa prošlošću primarno zbog dolaženja do pravde za žrtve, buduće generacije i pravde kao garancije da se zločini ne ponove u budućnosti.

Ona smatra da su političke strukture ključni kočničari adekvatnog procesuiranja ratnih zločina u državama stvorenim nakon raspada Jugoslavije.

“Te političke strukture su dominantno stvarane u procesu ratnih sukoba, mnoge od njih imaju direktnu involviranost u kreiranju ili podstrekavanju etničkih i vjerskih sukoba“, navela je Uljarević.

Ti sukobi, dodala je, na svim stranama prikazivani su kao državni, nacionalni projekti, a u stvari se iza njih krila velika pljačka, kao središte velikog zločina.

„Ta manipulacija bila je osnov za stvaranje ne samo političke već od nje zavisne i bliske joj današnje tajkunske, ekonomske elite“, istakla je Uljarević.

Ona je ocijenili da su postupci pred nacionalnim sudovima, imali brojne propuste i nedorečenosti, a političke strukture vršile su i vrše opstrukciju.

„Njima ne odgovara suštinsko otvaranje ovih procesa, dolaženje do istine, pa samim tim i ni do pravde. Samo individualizacija krivice može dovesti do potrebnog suočavanja sa prošlošću, do cjelovitog razotkrivanja kreatora i izvršilaca najgnusnijih zločina počinjenih tokom građanskih ratova“, zaključila je Uljarević.

Specijalni tužilac Veljko Rutović, istakao je da se za poslijeratno pomirenje neophodno suočiti sa nasilnom prošlošću, teškim kršenjem ljudskih prava i povredama međunarodnog humanitarnog prava.

On je ocijenio da nerasvijetljeni i nekažnjeni zločinci nijesu put ka pomirenju, navodeći da pravosudne institucije doprinose tom cilju.

“Međusobna razmjena podataka, informacija, činjenica i dokaza uliva povjerenje da će svi zločini biti identifikovani, a njihovi počinioci kažnjeni jer ratni zločini ne zastarijevaju”, naglasio je Rutović.

Istoričar, Miloš Vukanović, ukazao je da u regionu postoje samo dva memorijalna centra koja imaju svoje istraživančke timove - Potočari i Memorijalni centar o Domovinskom ratu.

U Crnoj Gori, prema njegovim rijčima, još nije odrađeno nikakvo temeljnije istorijsko istraživanje vezano za devedesete godine, što ne treba da čudi zato što država nema ni sveobuhvatnu istoriju za dvadeseti vijek, mimo toga što je profesor Šerbo Rastoder radi.

Član Radne grupe za pripremu pregovora o Poglavlju 23, Boris Marić je naglasio da u ovom dijelu pregovarački proces nije odmakao mnogo.

On je podsjetio na jedno od mjerila bez čijeg ispunjenja pregovarački proces sa Evropskom unijom ne može napredovati.

“Crna Gora efektivno demonstrira kapacitet tijela za sprovođenje zakona i sudova da nezavisno rješavaju slučajeve ratnih zločina u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom i sudskom praksom Međunarodnog krivičnog tribunala za Bivšu Jugoslaviju i preuzima efektivne mjere za bavljenje pitanjem nekažnjivosti, naročito kroz ubrzanje napretka i istragama i gonjenju ovih slučaja i kroz obezbjeđenje pristupa pravdi i odštete civilnim žrtvama”, naveo je Marić.

Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandar Saša Zeković, rekao je da zabrinjava što Crna Gora još uvijek nema adekvatno njegovanje sjećanja prema žrtvama i ukazao na nespremnost državnih institucija da se sistemski bave ovim pitanjem.

“Od maja 2012. Uprava policije ne prihvata preporuku Savjeta za građansku kontrolu rada policije, koja je formirana na inicijativu CGO-a da uputi izvinjenje deportovanim izbjeglicama, žrtvama, njihovim porodicama, kao i crnogorskoj javnosti”, podsjetio je Zeković.

Član Koalicije za REKOM u Crnoj Gori, Omer Šarkić, izrazio je zabrinutost što na određenim visokim funkcijama u Crnoj Gori sjede pojedinci za koje postoji osnovana sumnja ili čak dokazi da su učestvovali u ratnim zločinima ili se na druge načine ogriješili o pravila humanitarnog prava.

Predsjednik odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore, Rifat Rastoder, apostriofirao je značaj povratka povjerenja u regionu ali i utvrđivanja činjenica.

On je istakao važnost uspostavljanja Dokumentaciono-istraživačkog centra i ukazao na potrebu da REKOM mora da postane institucionalizovan.

Zamjenik crnogorskog Ombudsmana Siniša Bjeković, naglasio je da je Crna Gora napravila iskorak građansko-parničnim postupcima kroz kompenzacije za žrtve, ali i da zbog svoje pozicije ne može da komentariše krivične postupke.

Poslanik Pozitivne Crne Gore, Srđan Perić, je istakao da je neobično da u današnjoj političkoj garnituri sjede akteri događaja iz devedesetih, a da i dalje ne postoji otklon od istih.

Na javnoj debati predstavljen je Zbornik radova svih tekstova sa Foruma za tranzicionu pravdu, događaja koji Inicijativa za REKOM organizuje jedan put na godišnjem nivou.

Inicijativa za REKOM okuplja brojne organizacije civilnog društva i pojedince iz regiona u zagovaranju uspostavljanja Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji nekadašnje SFRJ od 1991. do kraja 2001.

Na javnoj debati učestvovalo je 35 predstavnika pravosuđa, nevladionog sektora, Vlade, medija, političkih partija i nezavisnih institucija.