Istraživanje morskih pećina: Mjesta ima, ali ne i medvjedica

Imamo pećina koje bi mogle da budu naseljene, samo što treba da ta staništa očuvamo
197 pregleda 9 komentar(a)
Ažurirano: 07.10.2013. 18:59h

Stručnjaci Instituta za biologiju mora iz Kotora, sa kolegama iz NVO “Archipelagos” iz Grčke i NVO “MedCEM” iz Crne Gore, završili su preliminarno istraživanje morskih pećina na obali od rta Arza na sjeveru do rta Platamuni na jugu.

Morske pećine su poznate kao stanište od izuzetnog značaja za biodiverzitet i potencijalno su stanište morskih (sredozemnih) medvjedica, veoma rijetke i zaštićene vrste morskih sisara. Sredozemna medvjedica jedan je od najugroženijih morskih sisara, te vjerovatno najrjeđi tuljan na svijetu. Broj preživjelih predstavnika te vrste procjenjuje se na svega 500 do 600 jedinki koje uglavnom žive u dvije veće populacije - jednoj na području sjeveroistočnog Mediterana (Grčka, Turska, Kipar) i drugoj na području sjeveroistočnog Atlantika (Cap Blanc uz obale zapadne Afrike i Mauritanije i ostrva Desertas u arhipelagu Madeire). Nažalost, u drugim dijelovima Sredozemlja, gdje je nekada medvjedica bila široko rasprostranjena, danas gotovo da je nema. U Hrvatskoj je u posljednje vrijeme primijećeno prisustvo nekoliko primjeraka tog tuljana, a ima ga povremeno i u Albaniji, te nešto češće u Grčkoj.

Imajući u vidu takvu situaciju, stručnjaci Instituta za biologiju mora iz Kotora pretpostavljaju da se sredozemne medvjedice u kretanju duž našeg dijela obale Jadrana možda povremeno i tu kraće zadržavaju radi odmora. Stoga je preliminarno istraživanje morskih pećina na području Donjeg Grblja i Luštice bio prvi korak, kako bi se dobila šira slika o broju i karakteristikama pećina koje su povoljne za boravak sredozemnih medvjedica.

“Istraživanja živog svijeta i morskih pećina kod nas do sada nijesu rađena, pa smo se opredijelili da to uradimo u pećinama koje se nalaze na obali od rta Platamuni do rta Arza. Imajući u vidu ideju da se dio obale od Platamuna do Bigove u budućnosti proglasi za zaštićenu zonu, te činjenicu da je geološki taj dio sličan sa obalom sjeverno od Bigove prema Arzi, odradili smo preliminarno ispitivanje morskh pećina na tom potezu Donjeg Grblja i Luštice, posebno zbog činjenice da su morske pećine jedno od prioritetnih staništa i po direktivi EU o staništima”, kazala je za “Vijesti” rukovodilac istraživanja dr Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora iz Kotora.

Tokom višednevnog terenskog rada koji je sponzorisala kompanija “Jugopetrol” iz Kotora, stručnjaci iz Crne Gore i Grčke pregledali su sve pećine koje imaju ulaz nad vodom, posebno one u kojima postoje mala morska žala – šljunkovite plaže na kojima bi sredozemne medvjedice mogle da se smjeste i odmore.

“Iako konkretne tragove prisustva sredozemne medvjedice nijesmo našli, postoji nada da te vrste sisara ima i kod nas, jer smo otkrili nekoliko za nju odgovarajućih pećina. S obzirom na to da je sredozemna medvjedica u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina više puta viđana, a da su poznata njena naselja u Grčkoj i Albaniji, vjerovatno je da se povremeno kraće zadržava i na našoj obali, prolazeći pored nje od Egeja i Otranta ka sjevernom dijelu Jadrana i obrnuto. Sada znamo koje su to lokacije koje na ovom dijelu obale mogu odgovarati toj vrlo ugroženoj vrsti koja inače, traži izolovana i zaštićena mjesta u blizini kojih ima dovoljno hrane i gdje nema prevelikih ljudskih aktivnosti koje je uznemiravaju”, kazala je Mačić.

Ona je dodala da imamo pećina koje bi mogle da budu naseljene, samo što treba da ta staništa očuvamo.

Malobrojna staništa ugrožava čovjek

Ističući da su u posljednjoj misiji “tek zagrebli površinu” kada je u pitanju istraživanje živog svijeta u morskim pećinama, dr Mačić je istakla da ta relativno malobrojna staništa čovjek ugrožava svojim aktivnostima – prvenstveno sve izraženijom gradnjom na samoj obali.

“Na primjer, u zalivu Trašte, gdje ’Orascom’ treba da gradi hotele, vile, marine i ostalo ima nekoliko vrlo zanimljivih pećina koje na prvi pogled ne izgledaju tako, jer se sa mora gotovo i ne vide. Kada se, međutim, uđe u njih, ima daljih kanala koji se račvaju, čak i unutrašnjih plaža koje bi bile vrlo povoljne za sredozemne medvjedice. Vjerovatno će, nažalost, ta staništa izgradnjom biti uništena, ali je bitno da barem znamo šta imamo tu i na drugim mjestima, pa da ova preostala staništa koja neće biti uništena, bolje čuvamo”, istakla je Mačić.

Ona je dodala da su morske pećine zbog prirodnih uslova koji u njima vladaju – smanjene svjetlosti i smanjenog hidrodinamizma, vrlo interesantna staništa.

“Tako se na ulazu pećina, na samo nekoliko metara dubine, mogu naći neke vrste algi koje u otvorenom moru rastu samo na 30 do 40 metara dubine. Iako u pećinama ima malo pokretne faune, naučnike je impresionirala brojnost raznih vrsta sunđera i briozoa koje se nalaze u tim staništima. Uzeli smo uzorke i nadamo se da ćemo, u daljoj saradnji sa međunarodnim institucijama, uspjeti malo više da se time pozabavimo”, kazala je dr Mačić.

Galerija

Bonus video: