Orav: Svi moraju biti uključeni u borbu protiv lažnih vijesti, naročito Javni servis - Vijesti.me
NACIONALNA KONFERENCIJA O NOVINARSTVU I BORBI PROTIV LAŽNIH VIJESTI

Orav: Svi moraju biti uključeni u borbu protiv lažnih vijesti, naročito Javni servis

Ambasador EU u Crnoj Gori je istakao da su lažne vijesti prepoznate u EU kao velika prijetnja demokratiji

Sa konferencije
Sa konferencije (Foto: Borko Ždero)

Mediji ne treba da prave kompromise u postizanju visokih etičkih standarda u izvještavanju, ocijenio je šef delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Aivo Orav i poručio da država mora da kreira uslove za profesionalno novinarstvo.

On je, na konferenciji o novinarstvu i borbi protiv lažnih vijesti i neetičkog izvještavanja, rekao da novinarski tekst mora biti tačan, nepristrasan, predstavljati raznovrsnost mišljenja i poštovati fundamentalna prava pojedinaca.

Orav je ukazao da su novinari danas suočeni sa fenomenom lažnih vijesti, odnosno dezinformacije.

Kako je objasnio, dezinformacija se kreira i prezentuje u svrhu postizanja ekonomske koristi ili da bi se namjerno prevarila javnost.

„Dezinformacija razbija javnu raspravu, podriva povjerenje građana u institucije i medije, čak i destabilizuje demokratske procese i integritet izbora“, istakao je Orav na konferenciji u okviru projekta „Bavimo se etikom i lažnim vijestima“ koji finansira Delegacija, a sprovode agencija MINA i nevladine organizacije NOMEN i „35mm.

On je rekao da su građani u EU zabrinuti zbog dezinformacija, i da su Crna Gora i Zapadni Balkan pogođeni tim fenomenom.

Prema njegovim riječima, okruženje u kojem se šire informacije je ranjivo i često se njime manipuliše.

Orav je naglasio da se uloga Vlade u kreiranju određene otpornosti na dezinformacije ne smije potcijeniti.

„Država mora kreirati uslove za profesionalno novinarstvo i povećanje medijske pismenosti naročito među mladim ljudima“, poručio je Orav.

Borba protiv dezinformacije u Crnoj Gori i regionu je, kako je rekao, složen zadatak koji zahtijeva zajednički rad i napore međunarodnih i lokalnih partnera, medija i civilnog društva.

„Moramo se bolje razumjeti i efikasnije odgovoriti na izazove koje nose dezinformacije“, poručio je Orav.

Ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori, Alison Kemp rekla je da, kao i u drugim državama, i u Crnoj Gori postoje dezinformacije koje utiču na javnu debatu i određene izbore.

Ona je kazala da je Velika Britanija ove godine najavila paket pomoći od deset miliona funti (GBP) kako bi pomogla nezavisnost medija na Zapadnom Balkanu.

„Britanska vlada je pokazala da će u 2020/21. godini uputiti preko 80 miliona GBP podrške kako bi se riješilo pitanje lažnih vijesti i regionalnim novinarima i emiterima pružila podrška u smislu obuke i nezavisnosti“, rekla je Kemp.

Kako je dodala, Velika Britanija samo ove godine ulaže 800 hiljada GBP kako bi poboljšao profesionalizam medija u regionu, a sledeće godine će inicirati novi projekat koji će biti usmjeren na poslovne strategije za medijske kuće.

Kemp je navela da je digitalna revolucija dovela do kolapsa u prenosu informacija i da nikada nije bilo lakše dobiti informacija, ali da se time otvorio prostor za lažne vijesti.

„Socijalni mediji su pružili mogućnost da se poveća mržnja i da se utiče na mišljenje javnog mnjenja i zato je važno da imamo odlučnu borbu protiv lažnih vijesti“, rekla je Kemp i dodala da objektivnost i etički pristup moraju biti cilj te borbe, a da novinari i medijske kuće moraju da se trude na prenose istinite vijesti.

Prema njenim riječima, pravi mediji su stožer društva.

„Tehnologija se neće usporiti, one će postati samo modernija i bolja i moramo da odgovorimo na nju u skladu sa demokratskim vrijednostima“, poručila je Kemp.

Kodeks je dobar, ali se ne poštuje dovoljno

Izvršni direktor Agencije MINA, Jaša Jovićević, pozvao je sve crnogorske medije da nastave borbu protiv lažnih vijesti.

„Možemo imati različite stavove, ideološke matrice, to je sve legitimno, ali nikada razliku ne bi smo trebali imati u shvatanju etičkih standarda, njihovoj primjeni i želji da činjenica uvijek bude aposlutni prioritet“, poručio je Jovićević.

Programska direktorka NVO 35 mm, Kristina Ćetković, kazala je da višemjesečni rad na terenu u okviru projekta pokazao da je povjerenje građana u medije poljuljano.

„To povjerenje moramo ponovo vratiti ali tako što ćemo se baviti kvalitetnim novinarstvom, provjeravati informacije prije nego što ih pošaljemo u etar, ne željeti da budemo prvi već najbolji i da novinarstvo bude ono što jeste-a to je rad u javnom interesu“, istakla je Ćetković.

Predstavnik NVO Nomen, Stevan Kandić, rekao je da su tokom projekta došli do nalaza da novinari smatraju da je sadašnji Kodeks, pogotovo nakon izmjena, zadovoljavajući ali da ga novinari ne poštuju na adekvatan način.

On je objasnio da su zbog toga kreirane smjernice za primjenu etičkog Kodeksa novinara, ali koji mogu da koriste i studenti Novinarstva i laička javnost.

Pravilo druge strane i pravilo treće strane

Urednik Drugog programa Radio Televizije Crne Gore, Sabrija Vulić je na panelu "Kako se novinari u svakodnevnom radu bore za ugled profesije" rekao da se novinari mnogo više međusobno svađaju nego što podržavaju.

On je kazao da novinari u sklopu dnevno-političkih i interesa kuće za koju rade često stave na stub srama kolege iz drugih medijskih kuća, ne vodeći računa o tome da štiteći integritet kolege iz drugog medija štite svoj.

Vulić je rekao da svaka kritika smeta, ali da je za Javni servis dobrodošla svaka koja je dobronamjerna.

On je podsjetio da je osnovno novinarsko pravilo ono da se čuje druga strana

Urednik u agenciji MINA, Milan Žugić, naglasio je da poštovanje Kodeksa novinara i etičkih principa ne smije biti dovedeno u pitanje i da to mora biti imperativ u radu svakog medija.

"Medijima je u Crnoj Gori u poslednjih 20-ak godina bilo teško raditi jer su država i društvo prošli dosta turbulantnih perioda, od referenduma, ulaska u NATO, pregovora sa EU i razlaza u velikim partijama, i da je svaki od tih događaja nosio određeni pritisak", rekao je Žugić na panelu Kako se novinari u svakodnevnom radu bore za ugled profesije.

Žugić smata da je poslednjih godina senzacionalizam zauzeo preveliko mjesto u crnogorskim medijima.

Novinar Dana, Marko Vešović, ocijenio je da je izvještavanje dnevnih novina mnogo bolje nego ranijih godina i da nema puno primjera da se jedna priča tumači različito, već da se svi sve više vode činjenicama.

On je kazao da solidarnosti među novinarima ima ali da je treba biti više kako bi se zajedno izborili za slobodno izvještavanje.

Govoreći o problemima sa kojima se mediji suočavaju, Vešović je naveo loš socio-ekonomski aspekt, autocenzuru i napade na novinare i dodao da je zbog toga sve teže motivisati mlade da se bave novinarskom profesijom.

Glavni i odgovorni urednik Vijesti, Srdan Kosović, kazao je da se u Crnoj Gori, ako neki medij želi da bude profesionalan i nezavisan, plaća visoka cijena i podsjetio na brojne neriješene napade na novinare.

Kosović je kazao da pored pravila druge strane, u nekim crnogorskim medijima postoji i pravilo treće strane, odnosno da se čeka da neko van redakcije odluči da li će nešto biti objavljeno. 


Vidi sve komentare