Međunarodni dan djece oboljele od raka predstavlja globalnu kampanju koja ima za cilj da javnost upozna sa problemima sa kojima se suočavaju djeca i adolescenti oboljeli od raka i njihove porodice, kao i da pruži podršku izliječenima u svakodnevnim izazovima u periodu nakon ozdravljenja.
Međunarodni dan djece oboljele od raka ove godine se obilježava pod sloganom "Kancer u djetinjstvu ne zna za granice, ne bi trebalo da ih ima ni liječenje".
Kako je saopšteno iz Kliničkog centra Crne Gore, zaposleni Odjeljenja za hematologiju i onkologiju Instituta za bolesti djece (IBD) obilježili su ovaj datum prigodnim zdravstveno-promotivnim aktivnostima u Poliklinici IBD-a.
Roditeljima je osoblje dijelilo promotivni flajer kao i savjete za rano prepoznavanje simptoma ove opake bolesti kod djece.
"Obilježavanjem ovog dana potvrđujemo da smo svjesni neophodnosti da svako dijete, bilo gdje na svijetu, ima pravo na pravovremenu dijagnozu i terapiju, aktuelne terapijske protokole i zaslužuje najbolju njegu i podršku na putu do ozdravljenja", poručila je dr Darja Ljubić, pedijatar- hematolog Odjeljenja za hematologiju i onkologiju.
Rani simptomi, prema riječima dr Ljubić, nijesu specifični i savjetuje roditeljima da ne bi trebalo da oklijevaju ako prepoznaju neke nespecifične simptome, već odmah potraže pomoć.
Rani znaci upozorenja, kako je saopšteno iz KCCG su:
- Bledilo, modrice i krvarenje;
- Čvorići ili otekline, posebno bezbolni i bez prateće povišene temperature ili znakova infekcije.
- Neobjašnjiv gubitak težine, groznica, dugotrajni kašalj i kratak dah, noćno znojenje.
- Promjene u predjelu očiju-bijela zjenica, nova razrokost, slabost vida, modrice ili otok oko očiju.
- Otekline u predjelu stomaka.
- Glavobolja, posebno ako je neuobičajeno duga i jaka praćena povraćanjem.
- Bolovi u kostima ili udovima, otekline nastale bez udarca ili znakova infekcije.
"U IBD-u protekle godine je dijagnostikovano i liječeno 27-oro djece oboljele od malignih bolesti", kazala je dr Ljubić.
Ona je pojasnila da se po strukturi obolijevanja ne razlikujemo od evropske procenata.
"Ovaj procenat ne predstavlja tendenciju rasta, jer ne postoje striktno faktori rizika za maligne bolesti koji su u nekom porastu. Najčešći su hematološki maligniteti - leukemija, tumori mozga i limfomi, a potom rjeđi kanceri kao što su neuroblastom, tumor bubrega i osteosarkom", kazala je dr Ljubić.
Naglasila je da je rana i tačna dijagnoza veoma važna u smislu detaljnog ispitivanja maligne ćelije i njenih promjena.
"Što se ranije otkrije veće su šanse za izlječenje. Što se tiče hematoloških maligniteta, koji su najčešći, adekvatni protokoli doprinijeli su do toga da je danas više od 80 ili 90 procenata akutnih leukemija izlječivo", istakla je dr Ljubić.
Ona je, takođe, navela da pacijenti koji se izliječe kasnije u životu imaju neke hronične bolesti.
"Čak 60 odsto izliječene djece ima hronične bolesti kasnije u životu. To su npr. hronične bolesti pluća, srca, jetre, imaju manji rast, prijevremeni ili kasniji pubertet, a ne rijetko sekundarne malignitete", rekla je dr Ljubić.
To je, kako je pojasnila, posljedica terapije koja je veoma agresivna, ali i u tom smislu postoje značajni pomaci u onkologiji.
Bonus video:
