Kazne ne poznaju funkcije, gdje ima političke volje - Vijesti.me
BEZ SANKCIJA ZA ONE KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE

Kazne ne poznaju funkcije, gdje ima političke volje

Predsjednik Komisije Nikola Marković kazao je da nije dovoljno samo da se priznaju propusti, već da je sljedeći korak da se identifikuju oni koji su ih napravili i da se u skladu sa zakonom, disciplinski ili krivično sankcionišu

Stojović, Softić, Ivanović i sa godišnjice ubistva Jovanovića
Stojović, Softić, Ivanović i sa godišnjice ubistva Jovanovića (Foto: Arhiva Vijesti)

Da ima političke volje, najvišim predstavnicima vlasti ne bi bilo važno na kojim su sada pozicijama oni koji su napravili propuste u istragama napada na novinare, već bi ti ljudi davno bili sankcionisani.

To su juče ocijenili sagovornici “Vijesti”, komentarišući izjavu potpredsjednika Vlade i ministra pravde Zorana Pažina, koji je na skupu u Podgorici priznao da je bilo propusta u istragama nekih slučajeva napada na novinare, ali i da “nažalost, neki koji bi trebalo da pruže odgovore na ta pitanja više nijesu na pozicijama na kojima su bili, i ne mogu na taj način da budu ispitivani“. 

I direktor Uprave policije Veselin Veljović je potvrdio da je propusta bilo, ali ih je adresirao van tog državnog organa. Za dvije istrage - ubistva Duška Jovanovića i napada na Tufika Softića vladini zvaničnii su izrazili sumnju da će biti napretka u istragama.

Komisija za praćenje istraga napada na novinare godinama je upozoravala na propuste policijskih i tužilačkih službenika, ali da je Vlada to tek sad priznala i to zbog pritiska međunarodne zajednice.

Iz izjava njenog zvaničnika, međutim, ne stiče se utisak, navode sagovornici, da će pitanje odgovornosti biti i utvrđivano.

Predsjednik Komisije Nikola Marković kazao je “Vijestima” da nije dovoljno samo da se priznaju propusti, već da je sljedeći korak da se identifikuju oni koji su ih izvršili i da se u skladu sa zakonom, disciplinski ili krivično sankcionišu.

Nikola Marković
Nikola Marković(Foto: Savo Prelević)

Marković je istakao da bi se, kada bi postojala politička volja, našao i način kako da se kazne odgovorni za propuste u istragama, s obzirom na to da dobar dio njih i dalje radi u Tužilaštvu, policiji ili u sudstvu.

"Da Vlada i nadležni u Tužilaštvu imaju ozbiljnu namjeru, oni bi za početak saopštili koji su to ljudi koji su napravili propuste”, ocijenio je Marković. 

On je najavio da će se Komisija ukazati na konkretna imena za koja imaju relevantne činjenice da su krivci “za ovako traljave istrage”.

Navodeći da je propuste u istragama Komisija otkrila na osnovu dokumentacije koju su im dostavili policija i Tužilaštvo, Marković je pitao “šta bi tek mogli da pronađu odgovorni tužioci”.

“Ako mi neko kaže da su sve to slučajne greške, to nije logično i nije normalno. Mislimo da se u dobrom dijelu ili u većini slučajeva radi o svjesnom zanemarivanju istražnih radnji, kako lica koja su izvršila napade na naše kolege ne bi podlegla krivičnim sankcijama”, kazao je Marković.

Advokat novinara Tufika Softića i član Komisije Dalibor Tomović, ocijenio je da je Vlada priznala da su državni organi zakazali u istragama i da nema napretka u ključnim predmetima, koji su prepoznati kao opterećujući u Izvještajima o napretku Crne Gore.

“Podsjetiću da su u predmetu pokušaja ubistva Tufika Softića, redovni sudovi i Ustavni sud utvrdili da je država usljed nezakonitog rada državnih organa, nedjelotvorno i neefikasno vodila istrage, koje su rezultirale neotkrivanjem izvršilaca i nalogodavaca ovog napada”, kazao je Tomović.

On je kazao da zabrinjava da i dvije godine nakon odluke Ustavnog suda, kojom je naloženo državnim organima da nastave na otkrivanju izvršilaca i nalogodavaca napada na Softića, nema rezultata u vođenju istrage, uprkos činjenici da zastara nastupa 2022. godine.

“U drugom slučaju izazivanja opšte opsanosti - aktiviranja eksplozivne naprave u dvorištu kuće Softića 2013. godine, predmet je i dalje u fazi izviđaja, dok zastarjelost krivičnog gonjenja nastupa 2021. godine”, istakao je Tomović.

On je ukazao da Komisija u svojim izvještajima daje preporuke državnim organima koji vode istrage, na koji način da ih unaprijede, u kom pravcu je predložila Vladi i angažovanje stranih eksperata u svim predmetima u kojima je evidentno odsustvo rezultata.

“Za Komisiju je od suštinske važnosti da državni organi koji vode istrage, primjenjuju preporuke Komisije i dostave izvještaje o sprovođenju tih preporuka i o njihovim rezultatima”, ocijenio je Tomović.

Komisija dostavlja preporuke Vladi, ali nema javno dostupnih podataka da je ona nešto učinila kako bi se one sprovele. Imena tužilaca, sudija i policajaca koji su vodili istrage nisu tajna, kao ni propusti u konkretnim predmetima. Akcija za ljudska prava je u više navrata tražila angažovanje stranih eksperata koji bi provjerili predmete istraga, a Evropska komisija napredak u poglavljima 23 i 24 uslovljava procesuiranjem napadača na novinare.

Specijalni izaslanik SAD za Balkan Metju Palmer je nedavno rekao da oni, kao i EU, očekuju suđenje napadačima i nalogodavcima na novinare.

Jovović: U nijednom slučaju nije otkriven nalogodavac

Mihailo Jovović, član Komisije za istrage napada na novinare i programski direktor “Vijesti”, smatra da je razočaravajuća izjava Pažina da samo četiri slučaja napada na novinare nijesu riješena.

Mihailo Jovović
Mihailo Jovović(Foto: Boris Pejović)

“Ja se pitam koji su riješeni, jer u nijednom slučaju nije otkriven nalogodavac. U posljednjem slučaju napada na novinarku Oliveru Lakić nemamo podignutu optužnicu. Policija i tužilaštvo ne sarađuju sa Komisijom koliko bi trebalo i uskraćuju nam pristup dokumentima”, rekao je Jovović na Medijskim danima zapadnog Balkana.

On je kazao da ni raniji slučajevi nijesu riješeni i da je to suprotno od onoga što je Pažin rekao. Jovović je ocijenio i da se stanje pogoršava jer napadači prolaze nekažnjeno.

Zabilješke, DNK, srodničke veze i saslušanja poslije decenije

U slučaju ubistva Jovanovića prvi propust je službena zabilješka, koja nemarom tadašnjih nadležnih nije potpisana jer im je bilo muka da dođu kad je saslušavano jedino osuđeno lice. Ta službena zabilješka je nestala iz arhive MUP-a, ali mi imamo materijalne dokaze. Tužilaštvo je saslušalo sva lica osim lica koje se prijavilo da bude zaštićeni svjedok, a koji je Komisija ispitala i dostavila im sadržaj te službene zabilješke, navodi Nikola Marković.

Kad je u pitanju slučaj Olivere Lakić, on podsjeća da su brojni propusti u istragama. 

“U jednom od ranijih napada, Komisija je materijalno dokumentovala da su pojedini inspektori lažno svjedočili na sudu kako bi se slučaj zataškao. Da ne govorim o posljednjem slučaju, gdje je istraga još u toku i da se dešavalo da se po mjesec i više dana ne preduzimaju nikakve radnje. U slučaju Softića, imamo flagrantne prouste u istragama, a to je da je DNK sa palice kojom je napadnut uzet poslije šest godina, da su pristup podacima iz istrage imala lica koja su u srodničkim vezama sa licima koja pripadaju Šarićevom klanu, a koja su bila osumnjičena da su izvršila ovaj napad. U slučaju Mladena Stojovića, imamo situaciju da je policijski izvještaj i zapisnik o napadu na njega falsifikovan kako bi se iz njega izbacila imena Brana Mićunovića i Radojice Božovića. Ova lica su saslušana tek nakon nekoliko godina, nakon javnog prozivanja od Komisije. A koliko je ta istraga traljavo vođena, govori i podatak da Mićunović nije htio da potpiše zapisnik o saslušanju i Tužilšatvo i nadležni nisu ništa uradili”, navodi Marković.

Pažin rukovodio sudom kada su osuđeni dobrovoljci za napad na Ivanovića

Pored ubistva Jovanovića, prebijanja Softića, Lakićeve i Stojovića, ni predmeti bombaškog napada i paljenja vozila “Vijesti” nijesu riješeni.

I batinjanje jednog od vlasnika “Vijesti” Željka Ivanovića i dalje je pod sumnjom, jer je on uvijek sporio da su osuđeni pravi napadači. Na sudu su dva svjedoka tvrdila da to po fizičkoj konstituciji nisu osobe koje su ga napale, sudija Osnovnog suda u Podgrici Zdravko Šćepanović ih je osudio.

“Ja sam čak u završnoj riječi rekao sudiji Šćepanoviću - ako prihvatite da odigrate ovu režiranu predstavu i ako osudite ove ljude za koje ste vidjeli tokom procesa da nemaju veze sa napadom - time preuzimate ogromnu odgovornost jer javnosti šaljete poruku da su novinari nezaštićeni a stvarni nalogodavci i batinaši zaštićeni i bezbjedni. Time otvarate vrata pakla i podstičete slične krimi-krugove da organizuju slične napade protiv drugih kolega bez straha da će biti sankcionisani”, podsjetio je juče Ivanović.

U vrijeme tog postupka predsjednik Osnovnog suda je bio sadašnji ministar pravde Zoran Pažin a direktor policije Veselin Veljović.


Vidi sve komentare