Kod Svetog Matije u Kotoru nađeno truplo morske kornjače - Vijesti.me
(NE)ZAŠTIĆENA VRSTA

Kod Svetog Matije u Kotoru nađeno truplo morske kornjače

Uginula kornjača u Kotoru je bila bez glave tako da Mačić pretpostavlja da je došlo do kontakta životinje sa propelom nekog od glisera ili brodova koji prolaze Bokokotorskim zalivom

Na maloj plaži kod Svetog Matije u Kotoru nađeno je truplo uginule morske kornjače koje se raspada. Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora izašla je na lice mjesta, obavijestila Komunalnu policiju, koja je, kako kaže, odmah izašla na teren i truplo uginule životinje je uklonjeno.

Morska kornjača je, podsjetila je Mačić, zaštićena životinja prema nacionalnom zakonodavstvu i prema nekim međunarodnim konvencijama.Ona je kazala da je na crnogorskoj obali posljednjih mjeseci nađeno više mrtvih kornjača, te da bi te životinje trebalo štititi.

 

U Sredozemnom moru žive tri vrste morskih kornjača od kojih je u Jadranskom moru najčešća glavata kornjača (Caretta caretta). Sve morske kornjače su zaštićene prema nacionalnoj legislativi, prema Barselonskoj konvenciji i prema Bernskoj konvenciji čija je Crna Gora potpisnica.

"Te životinje su nastale prije oko 110 miliona godina, ali su u posljednjih 50-tak godina znatno prorijeđene i u nestajanju, prije svega zbog antropogenog faktora. Načina na koje ih čovjek ugrožava je nekoliko. Prije svega, one često završavaju na udicama parangala, ili zapletene u ribarske mreže. Zbog nemogućnosti da isplivaju na površinu i udahnu vazduh, dolazi do njihovog gušenja. Smrtonosne mogu biti i povrede od udica ili mreža, a vrlo čest je i slučaj kontakta sa raznim plovilima", kaže Mačić.

Uginula kornjača u Kotoru je bila bez glave tako da Mačić pretpostavlja da je došlo do kontakta životinje sa propelom nekog od glisera ili brodova koji prolaze Bokokotorskim zalivom.

S obzirom da se bliži ljetnja sezona, treba apelovati na inspekcijske službe da pojačaju kontrolu na moru
 "Jasno je da se u nekim slučajevima kada su veliki brodovi u pitanju kontakt sa morskim životinjama ne može izbjeći (mada se one uglavnom i same čuvaju), ali najveći broj povreda kod morskih životinja zapravo izazivaju gliseri i manji brodovi. Iz tog razloga bi trebalo malo poraditi na edukaciji onih koji upravljaju plovilima. Nažalost, situacije su nekad opasne i po ljude, zabilježeni su čak i smrtni slučajevi zbog nepažnje onih koji "divljaju" uz obalu. S obzirom da se bliži ljetnja sezona, zaista treba apelovati na inspekcijske službe da pojačaju kontrolu na moru, a takođe pozvati nadležne i posebno NVO sektor da radi više na problemima morske životne sredine", kazala je ona.

Mačić navodi i problem velike količine plastičnog otpada u moru i u prirodi, koji loše utiče na životinje, kornjače, ribe, ptice pa i sitnije organizme, koji od komada plastike pomisle da je hrana i progutaju je. Komadi plastike koji su nesvarljivi često izazaivaju unutrašnje povrede organa za varenje i smrt.

Manje plaža, manje i šansi za mlade kornjače

Mačić navodi da morske kornjače polažu jaja na kopnu, te da u leglu obično ima 50 do 150 jaja koja se nakon inkubacije od 40-70 dana izlegu i mlade kornjače odlaze u more.

"Međutim za polaganje jaja kornjačama je neophodno neometano područje, tačnije pješčana plaža bez suncobrana, ležaljki, šankova, ljudi, a svi znamo da je takvih plaža sve manje na ovoj planeti, a pogotovo u Sredozemlju. Mlade kornjače obično u prvim danima svog života bivaju pojedene od predatora i malo je njih koje dožive adultno doba, odnosno koje žive od 15-50 godina ili više.

Voljela bih da u budućnosti imamo više vijesti o viđanju morskih kornjača u moru, o njihovom oslobađanju iz mreža ili sa parangala, ali nikako o uginulim ili ubijenim primjercima. Možda i ovako male vijesti i informacije o njihovom životu mogu da pomognu u njihovom očuvanju, a u tom smislu mediji imaju važnu ulogu", zaključila je Mačić.