Miješanje tri varijante jezika i korišćenje dviju istih riječi u jotovanim i nejotovanim oblicima u udžbenicima crnogorskoga jezika za osnovnu školu, čine ih prilično konfuznim za čitanje i odraslom čovjeku, a kamoli djetetu.
Snažan zemljotres pogodio je śeveroistočnu obalu Japana, jedan je od primjera koji su se našli u udžbeniku crnogorskoga jezika za sedmi razred osnovne škole.
Śedište, predśednik, podśetiti, ośetiti, pośetiti, đevičanstvo, đečje, đekad, đešto, takođe su riječi primijenjene u udžbenicima.
Slovo ź se ne pojavljuje nigdje, osim u azbuci i abecedi i navodi u par primjera u obliku nadimka, u udžbenicima za drugi i treći razred.
Za riječi koje sadrže slovo đ, u nekim tekstovima su date obje moguće varijante, dok je u drugim prisutna samo “crnogorska” varijanta.
Tako negdje piše i “djevojka” i “đevojka”, a na drugom mjestu stoji samo “đed”.
U čitankama je puno tekstova u kojima su izmiješani ekavica, ijekavica i “novi” jezik, što stvara dodatnu nedosljednost jezika. Čitanka za sedmi razred osnovne škole puna je takvih primjera.
Opširnije u štampanom izdanju
Bonus video:
