Uprava za antikorupcijsku inicijativu je za devet mjeseci primila ukupno 104 prijave građana o sumnjama u postojanje elemenata koruptivnih radnji, dok se Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) javilo preko 650 osoba koje su primijetile neregularnosti u radu državnih organa.
Očito je da građani imaju veće povjerenje u civilni sektor da će riješiti slučajeve korupcije, a izvršna direktorka MANS-a Vanja Ćalović zna i zašto – država ne štiti one koji odluče da prijave njihov aparat, a iz straha za sopstvenu sigurnost, ljudi se obraćaju onima koji će sakriti njihov identitet i truditi se “svim silama da im pomognu i zaštite njihova prava”.
Upoređujući podatke o prijavljenim slučajevima korupcije Uprave i MANS-a, Ćalović je kazala “Vijestima” da građani “sve više uviđaju da državni organi neće učiniti ništa da se ozbiljno pozabave njihovom prijavom i da treba “imati u vidu da je Crna Gora mala zemlja i da prijavljivanje manjeg funkcionera vrlo lako može dovesti do neke veće ribe”.
Presudnu ulogu u svemu tome, smatra ona, igra i činjenica da krupne ribe kontrolišu institucije koje treba da se bore protiv korupcije – policiju, sudstvo i tužilaštvo.
Upitana ko, prema njenom mišljenju, drži konce institucija u svojim rukama, Ćalović je odgovorila da bi “počela od bivšeg premijera Mila Đukanovića i njegovih vrlo interesantnih poslova vezano za Prvu banku Crne Gore”.
Opširnije u štampanom izdanju
Bonus video:
