Komisiji za istraživanje napada na novinare trebalo bi dozvoliti pristup podacima Uprave policije (UP), smatra član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informaijama, Radenko Lacmanović.
On je potvrdio da u Savjetu ne postoji saglasnost o tom pitanju i da su druga dva člana tog tijela imala međusobno različit stav, ali i dijametralno suprotan od njegovog.
Članovi Savjeta Agencije za zaštitu podatka i Slobodan pristup informacijama su, pored Lacmanovića, i Aleksa Ivanović i predsjednik Muhamed Gjokaj.
“Od početka sam bio za to da onaj ko ima dozvolu za prisup informacijama koje su označene najvećim stepenom tajnosti može da pristupi i informacijama koje sadrže lične podatke”, rekao je Lacmanović agenciji MINA.
On je objasnio da članovi Komisije nijesu novinari, već članovi tijela koje je osnovala Vlada Crne Gore.
Kako je objasnio Lacmanović, članovi Komisije su, shodno odredbama Zakona o tajnosti podataka, dužni da čuvaju kao tajnu podatke do kojih dođu, “ne samo tokom mandata, već i po prestanku istog”.
Zakon o zaštiti podataka, kako je dodao, predviđa da se ti podaci mogu obrađivati, ne samo uz saglasnog osoba o kojima se radi, nego i bez saglasnosti ali u mjeri koja je neophodna za ostvarivanje svrhe kojoj su podaci namijenjeni.
Podaci se bez saglasnosti, kako je naveo, mogu obrađivati ukoliko se radi o poslovima od javnog interesa.
“Posao koji obavlja Komisija je od javnog interesa, odnosno od najvećeg interesa za Crnu Goru i sve njene građane”, kazao je Lacmanović, ukazujući da je nerješavanja ubistva i napada na novinara jedna od prepreka na evropskom putu Crne Gore.
On je ukazao i na Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i sloboda kojom je, kako je podsjetio, predviđeno da se lični podaci mogu obrađivati bez saglasnosti osoba ukoliko je u pitanju legitiman javni interes.
“Ovi podaci se mogu i treba ih dostaviti Komisiji, a članovi tog tijela moraju postupati sa njima na način koji je predviđen zakonima. Ne vidim zašto neko ne bi mogao pristupiti ličnom podatku, ako je on sastavni dio tajnog podatka za koji ima dozvolu”, kazao je Lacmanović.
On je objasnio da postoji veliki broj podataka u Upravi policije vezano za predmetno interesovanje Komisije, pa se za sve ne može donijeti odluka jednim mišljenjem.
“Očigledno je Vlada procijenila značaj formiranja same Komisije, a ukoliko se istom tom tijelu uskraćuju podaci postavlja se pitanje kako ona može pratiti rad državnih organa i istraživati njihova postupanja u konkretnim pitanjima”, naveo je Lacmanović.
On je kazao da su Agencija za nacionalnu bezbjednost i Tužilaštvo, prema informacijama Agencije, dostavili sve tražene podatke Komisiji.
Lacmanović je ocijenio da je ministar unutrašnjih poslova, Raško Konjević, prebacio odgovornost na Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informaijama, saopštavajući članovima Komisije da bi im Agencija trebalo da da mišljenje o dostavljanju podataka.
Lacmanović je rekao da je Konjević to uradio da bi se, kako je kazao, stavom Agencije zaštitio od odgovornosti koja bi mogla proizaći iz odluke da se Komisiji za napad na novinare, dozvoli ili zabrani pristup informacijama UP.
"Mišljenje Agencije nije obazujuće, i ako postoji spremnost u MUP, oni to mogu uraditi i bez mišljenja agencije, jer su to i ranije činili", rekao je Lacmanović.
On je ukazao na Odjeljenje za zaštitu podataka i slobodan pristup informacijama pri MUP-u koje je, kako je naveo, moglo testirati da li treba dozvoliti Komisiji pristup informacijama.
“Međutim oni to nijesu htjeli. Očigledno pokušavaju da se zaklone iza mišljenja Agencije”, rekao je Lacmanović.
Bonus video:
