Predsjednica Upravnog suda Branka Lakočević rekla je da se intenzivno pripremaju za primjenu novog Zakona o upravnom postupku koji počinje da važi od 1. jula, a čija je primjena tri puta odlagana.
Zakon treba da ubrza upravni postupak koji traje godinama i da bude usklađen sa 500 drugih propisa, praksom Evropskog suda za ljudska prava...
Pored ogromnog broja predmeta iz različitih oblasti, te nedostatak sudija, Upravnom sudu će biti izazov odlučivanje u meritumu, odnosno donošenje konačne odluke koja će u određenim situacijama, kako je objasnila Lakočević, biti vrlo delikatna.
Ona je u intervjuu “Vijestima” podsjetila da je primjena zakona odlagana kako bi se Upravni sud pripremio za usaglašavanje propisa.
„Važeći Zakon o opštem upravnom postupku je veoma dugo u primjeni, svima koji ga primjenjuju treba obezbijediti dovoljno vremena za edukaciju, kako bi nova rješenja bila pravilno implementirana. Ovaj period je trebalo iskoristiti za usklađivanje propisa (zakona i drugih akata), koji sadrže procesne odredbe drugačije od onih propisanih novim ZUP-om, kao i za donošenje podzakonskih akata potrebnih za njegovu implementaciju.
Takođe, novi zakon donosi mnogobrojne novine čiji je osnovni cilj servisno orijentisana javna uprava”, rekla je Lakočević.
Prema javno dostupnim podacima do sada je 90 odsto poništenih rješenja državnih organa posljedica nepoštovanja pravila postupka?
Jedna od značajnih novina koja će uticati na skraćenje postupka jeste i dužnosti drugostepenog organa da, kada je po žalbi već jednom poništio prvostepeno rješenje, a stranka podnese novu žalbu, da riješi upravnu stvar. Cilj je da se u praksi zaustavi i prevaziđe takozvani "ping-pong" efekat koji nesporno postoji.
"Novi zakon donosi mnogobrojne novine čiji je osnovni cilj servisno orijentisana javna uprava”, rekla je Lakočević
Na ovaj način postići će se dvostruki efekat, sa jedne strane brže ostvarivanje i zaštitu prava i pravnih interesa stranaka, sa druge strane bitno smanjenje broja poništenih upravnih akata.
Ova izmjena treba da dovede do skraćivanja trajanja upravnog spora, smanjenja broja poništenih upravnih akata i smanjenja troškova upravno sudskog postupka.
Eventualni problemi koji se mogu desiti može samo iskristalisati praksa. Međutim, u nekim slučajevima priroda stvari sprečava meritorno odlučivanje. Recimo ako je u upravnom postupku stranki odbijen zahtjev za izdavanje lične karte ili pasoša. Tada presuda Upravnog suda ne može zamijeniti predmetne isprave, jer stranki u pravnom saobraćaju takva presuda ne bi bila od koristi. Ovo iz razloga jer se stranka ne bi mogla, ako je to potrebno legitimisati presudom umjesto ličnom kartom ili pasošem.
Prethodnih godina Upravni sud je bio zatrpan pritužbama na rad državnih organa, što ukazuje na nezakonit rad državne i lokalne uprave. Da li se situacija promijenila i da li državni organi sprovode presude Upravnog suda?
Odnos prema presudi kojom je poništen akt i predmet vraćen na ponovni postupak nije bio na zadovoljavajućem nivou, pa je bilo slučajeva da Sud po više puta poništava upravni akt tuženog organa. Međutim, ako posmatramo godinu unazad, ne može se reći da je broj takvih slučajeva zabrinjavajući, u mjeri da predstavlja izražen upravno-sudski problem, ali to ne znači da ne trebna raditi na poboljšanju stanja. Ovo posebno ako se uzme u obzir da nepostupanje po presudi podriva temelje i dezavuiše sudsku kontrolu rada uprave, kao ustavni postulat.
Zakon o upravnom postupku mijenja se na zahtjev Evropske komisije kako bi se ujednačila praksa CG sa evropskom?
U procesu pristupanja Crne Gore EU modernizacija javne uprave je jedan od značajnijih procesa. Naglašava se potreba da država uspostavi adekvatne „upravne kapacitete“ u cilju implementacije evropskog pravnog poretka u domaći pravni poredak.
Za EK reforma javne uprave predstavlja jedan od temelja integracionog procesa, jer javna uprava obavlja funkcije koje su od presudnog značaja za kvalitet života građana, konkurentnost privrede i održivi razvoj. Rad na poboljšanju javne uprave ne znači samo ispunjavanje uslova za punopravno članstvo već i poboljšanje životnog standarda i zadovoljstva građana. Ovo posebno ako imamo u vidu da se upravnim aktima odlučuje o pravima i obavezama građana, njihovim životnim pitanjima, kao što su: pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na penziju, prava iz radnog odnosa državnih službenika, pravo na gradnju, pravo na povraćaj imovine, eksproprijaciju.... Sa tog aspekta, veoma je važno da se kroz upravni spor zaštite prava stranaka, jer se upravo kroz odnos države, odnosno organa u kojima je ona oličena, procjenjuje dostignuti stepen zaštite ljudskih prava.
Sud nije prihvatio tužbe MANS-a jer je promijenjen zakon
Upitana da prokomentariše optužbe MANS-a da Upravni sud iz političkih razloga, tokom parlamentarnih izbora u oktobru prošle godine, nije prihvatio njihovu tužbu protiv Agencije za sprečavanje korupcije, dok je ranije dozvoljavao tužbe protiv odluka DIK-a, Lakočević je rekla da je promijenjen Zakon o finansiranju partija i upravna procedura.
“Analizom koju smo uradili je utvrđeno da je različito odlučivanje Suda posljedica različitih zakonskih rješenja. Stara zakonska rješenja bila su drugačija od onoga što propisuju nova zakonska rješenja, a Sud je u obavezi da postupa u skladu sa važećim zakonskim rješenjima“, rekla je ona.
Presudu Upravnog suda potvrdio je i Vrhovni sud, kome je MANS prethodno podnio žalbu.
Bonus video:
