Litije u više gradova: "Ko god dođe, dobrodošao je i nije zakasnio" - Vijesti.me
PRVO OKUPLJANJE I NA SINJAJEVINI

Litije u više gradova: "Ko god dođe, dobrodošao je i nije zakasnio"

"Ne dijelimo se i svi imaju mjesta. Ko god dođe dobrodošao je i nije zakasnio. Da svi budemo jedno u Isusu Hristu", kazao je sveštenik Miodrag Todorović u Nikšiću

Sa skupa u Nikšiću
Sa skupa u Nikšiću (Foto: Svetlana Mandić)

U crkvi Ružici, na Sinjajevini, jutros je služen moleban, do kog su vjernici došli u litiji.

Oko sto pedeset ljudi do crkve je došlo predvođeno danilovgradskim parohom, Željkom Ćalićem.

Nakon molebana, poručili su da ne daju svetinje, ali ni planine.

Prva litija na Sinjajevini održana je na oko 1.700 metara nadmorske visine.

Na Sinjajevini su bile istaknute i zastave, iako je Episkopski savjet tražio da se na litije nose samo ikone.

Crkva Ružica je na katunu Okrugljak na 1.727 metara.

"Ko god dođe, dobrodošao je i nije zakasnio"

Nikšićki Trg bio je i večeras pun građana koji su došli da još jednom iskažu nezadovoljstvo zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. 

Prema riječima sveštenika Miodraga Todorovića, "izgleda da je veliki blagoslov i u kiši jer se iskupio čitav Nikšić i svi su jedna duša". 

"Ne dijelimo se i svi imaju mjesta. Ko god dođe dobrodošao je i nije zakasnio. Da svi budemo jedno u Isusu Hristu. Kad imamo ovako dobar, čestit i požrtvovan narod, nema druge nego da se i mi popovi malo popravljamo", kazao je Todorović. 

Pozdravio je posebno oko tri hiljade vjernika koji su pješke došli iz Vidrovana pješke predvođeni sveštenikom Draganom Krušićem i koji su prešli oko 15 kilometara da bi prisustvovali molebanu u Hramu Svetog Vasilija Ostroškog, a zatim litiji. 

Na ulazu u grad učesnici litije iz Vidrovana prošli su kroz Rastoke, pored kuće predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, koju su obezbjeđivale jake policijske snage.

policija
Policija obezbjeđivala Đukanovićevu kuću(Foto: Svetlana Mandić)

Ispred kuće koja se nalazi u blizini Đukanovićeve, bilo je desetak ljudi koji su mahali crnogorskom zastavom. 

rastoci
U blizini Đukanovićeve kuće mahali crnogorskom zastavom(Foto: Svetlana Mandić)

Šetnja je prošla bez incidenta, a učesnici su skandirali "Milo lopove, ne damo ti svetinje".

Todorović je rekao da se "ne odričemo svetinja i svetosti", a tome je, kako je rekao, svjedok i osmijeh Ljuba Čupića koji dolazi sa srca i praga vječnosti. Pošto je sjutra početak drugog polugodišta pozdravio je okupljene riječima kralja Nikole koji "narod gleda tokom litija" i koji je, kako je rekao, "sigurno zadovoljan". Riječ je o stihovima kada se kralj obraćao đacima uoči Savindana 1912. godine. 

Sveštenik iz Gacka, paroh Velimir Kovač, koji je na Trgu održao besjedu, kazao je da su se u Hercegovini mnogo puta kada im je bilo teško okretali ka Crnoj Gori tražeći utjehu i pomoć, a da su sada njihove oči, uši, a ponajviše srca, opet okrenuta ka Crnoj Gori i sa divljenjem posmatraju narod kako brani svoja prava, svetinje i crkvu. 

nkk
Sa skupa u Nikšiću(Foto: Svetlana Mandić)

"Ne tražite da ona bude privilegovana u ovom društvu već samo da pred zakonom bude izjednačena sa drugim vjerskim zajednicama. Niste izašli na ulicu ništa da rušite, jer niko nikada ništa nije srušio sa ikonom i svijećom u ruci, već samo izgradio i popravio", poručio je Kovač. 

Prema njegovim riječima, crkva je iz svakog iskušenja izašla još jača, a "Sveti Sava je prisutan u ovom narodu i nema crkve ni prije ni poslije 1918. godine ni sa jedne strane sadašnjih granica a da nema ikonu i fresku Svetog Save", a, kako je istakao, potonji događaji ga čine još prisutnijim. "Hvala vam što ste me udostojili velike časti da večeras budem dio ove litije", poručio je paroh.

Joanikije predvodio litiju u Bijelom Polju 

Na moleban i Litiju u Bijelom Polju, koju je predvodio episkop budimljansko-nikšićki Joanikije, danas su u kolonama pristizali vjernici koji su krenuli pješice iz Bistrice, Sutivana, Njegnjeva, Majstorovine, Ostrelja, Zatona i drugih naselja te opštine.

Vladika Joanikije je kazao da se ove godine proslavlja osam vjekova od od osnivanja eparhije budimljansko-nikšićke, koju je sveti Sava utvrdio u manastiru Đurđevi stupovi, i isto toliko vjekova Zetske episkopije iz koje je nastala Mitropolija crnogorsko-primorska.

litija bp
Litija u Bijelom Polju(Foto: Jadranka Ćetković)

“I imamo kontinuitet živ i neprekinut iako smo mnogo stradali kroz istoriju. A ovdje takođe  je bila nekada Episkopija humska, koju je sveti Sava osnovao 1220. godine. On je 1219. godine dobio autokefalnost i prošle godine smo slavili osam vjekova od osnivanja Žičke arhiepiskopije, odnosno Srpske pravoslavne crkve, a to je jedno te isto. A ove godine proslavljamo osam vijekova od osnivanja eparhija. Tada je Sveti Sava pravoslavnim obredom krunisao svetog Kralja Stefana Prvovjenčanog. Sjećamo se tih velikih događaja. Naš narod se konačno, u vjeri pravoslavnoj, jevanđelskoj, istinskoj, živoj vjeri utvrdio u vrijeme svetoga Save. Onoj vjeri koja daje smisao svemu onome što radimo i čemu stremimo”, kazao je vladika Joanikije.

Osrćući se na doneseni Zakon o slobodi vjeroispovijesti, on je kazao da se kroz litije i jednomislena okupljanja narod bori za vjeru koja svemu daje smisao.

“Jer tamo gdje nema prave vjere nema ni smisla. A gdje nema slobode vjere ne može biti prave vjere. Prava vjera je uvijek slobodna i ne može je niko svezati. Mnogi su pokušavali ali u tome nisu uspjeli. Nije uspio ni Neron ni  Dioklecijan, ni Staljin ni Lenjin, ni Broz niti bilo koji despot i tiranin koga je istorija izvela na istorijsku scenu. Draga braćo i sestre, nadahnuti našom svetom vjerom, apostolskom i svetosavskom, nadahnuti našim svetim precima, među kojima su mnogi sveti, među kojima su mnogi glave svoje položili za svetinje, za krst časni i slobodu zlatnu, idući putem naših predaka, krstonosnih, bogonsonih, mi dajemo hriščanski otpor nepravdi. I svaki od vas koji to svjedoči  svojim dolaskom na ove litije je svjedok da je ovaj zakon koji je nametnut  mrtvorođenče rođeno u skupštini Crne Gore,  da je sramota za Crnu Goru jer izaziva podjele. Jer je  diskriminatorski, urađen sa zlom voljom protiv Srpske pravoslavne crkve”, kazao je vladika, dodajući da vlasti "imaju svoje medije, televizije, silu i moć, ali da u rukama naroda istina koju daje Bog".

litija bp
Sa litije u Bijelom Polju(Foto: Jadranka Ćetković)

On tvrdi da država hoće da preknjiži svetinje na sebe, da im promijeni namjenu, da na takav način ugroze slobodu vjere.

“Jer onaj ko ti uzima dom, on uzima sve, i slobodu, čast i dostojanstvo. Prema tome borićemo i u ovoj namjeri smo jednomisleni i mi sveštenici i narod, od starca do djeteta.  I svi isto po ovom pitanju mislimo iako smo različiti po mnogo čemu, različitih viđenja, različitih političkih opredjeljenja, različitih usmjerenja na razne strane ali po ovome smo jedno. I to su nam naši preci zavještali da u vjeri i odanosti svetinjama budemo jedno, da budemo jaki i zato se objedinjujemo i snažimo ovim zajedništvom i božjim blagoslovom. Kad vidim  ovoliko naroda, naročito djece i omladine, svi imamo osjećaj da smo se pomiješali zajedno sa Svetiteljima, sa našim precima, sa anđelima. To je sila, to je božiji blagoslov”, rekao je Joanikije.

On je kazao da se narod i crkva ne bore ognjem i mačem nego istinom.

“Borimo se vjerom i ljubavlju,  krijepeći se utvrđujući se. Spremajući se da naše svetinje branimo ako bude trebalo i svojim životima, da ih niko ne skrnavi, štitimo zavještanje velikog  kneza MIroslava, kritora ove svetinje, štitimo predanje, istoriju, vijekove,  zavještanja naših predaka. Štitimo  čast i obraz i svoj, i svoga potomstva, želeći da se izborimo u našoj državi za slobodu vjere, da naša vjera bude  ravnopravna sa ostalim vjerama u Crnoj Gori”, rekao je on.

Vladika je istakao da ne mogu dozvoliti da budu diskriminisani i da ne traže ništa više prava nego što imaju i ostale vjere, iako je u pitanju većinska vjera u Crnoj Gori.
“Ali ništa ni manje, ne  želimo da uživamo nikakve povlastice više nego ostali, svima želimo slobodu vjere i pravdu. Boreći se za slobodu i pravdu crkve i vjere mi se borimo za istinski poredak, slogu i napredak Cren Gore. Borimo se da Crna Gora bude  što ljepša, da bude dom za sve bez obzira na sve razlike. Onako kako su donijeli ovaj zakon, isto tako mogu da ga povuku i da izmijene u svim  onim članovima koji su za ckrvu neprihvatljivi.
Kažu da  u vodili dijalog nije samo su  pokušavali da nam nametnu zlo i to da ga nametnu  uz naš pristanak, ne možemo na to pristati nikada. Bolje nam je da budemo i gonjena vjera, jer gonjena vjera rađa svjedoke i mučenike, i ispovijednike nego da prihvatimo na poniženje i nepravdu,  a to bi zapravo bilo, zapravo bi sebi potpisali smrtnu presudu”, rekao je vladika Joanikije, ocijenivši da ovo jeste borba protiv pravoslavlja, i udar na pravoslavlje u Crnoj Gori.

U Pljevljima razvili "najveću ikonu Svetog Save u Crnoj Gori"

Više hiljada Pljevljaka prisustvovalo je večeras molebanu koji je u crkvi Svete Petke u Pljevljima služilo sveštentvo Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.  

Nakon bogosluženja litija je prošla ulicama grada iskazujući na taj način svoj protest zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.  

Večerašnja litija bila je namasovnija do sada.

pljevlja
Sa litije u Pljevljima(Foto: Goran Malidžan)

Oko 17 časova krenula je litija sa ka Pljevljima od crkve na Ilinom brdu sa preko hiljadu vjernika iz sela Mrzovići, Rabitlje i drugih sela koja gravitiraju na tom području.

Kod zgrade Opštine sastala se sa litijom koja je prošla gradskim ulicama.

pljevlja
Razvijena ikona Svetog Save(Foto: Goran Malidžan)

Na zgradi Hotela Pljevlja razvijena je ikona Svetog Save veličine 13 puta osam metara, za koju je rečeno da je najveća koja postoji u Crnoj Gori.

Tokom trajanja litije skandiralo se “Ne damo svetinje”, “Ustala je Crna Gora, svetinja se branit' mora” i "Milo, lopove".   

"Naš cilj nije da ponizimo vladu niti da bilo kakvim revolucionarnim ili antirevolucionarnim metodama mijenjamo ustrojstvo države a ne posebno da ostvarimo bilo kakve privilegije na štetu drugih njenih građana, mi želimo da se iz pravnog poretka ukloni jedan đavolski naum Zakon o slobodi vjeroispovjesti”, navodi se u saopštenju Pljevaljskog odbora za odbranu svetinja, koji je pročitao jedan od sveštenika  

“Od jedinog partnera i pravne adrese za pregovore o nakaznom Zakonu protiv Srpske pravoslavne crkve u liku crnogorske Vlade i njenog predsjednika Duška Markovića naša crkva postala je anticrnogorska i politička a predsjenik Vlade došao je u Pljevlja da nam to kaže u grad koji je dao srpskoj crkvi patrijarha Varnavu Rosića. Moraće predsjednik crnogorske vlade da se potrudi i nađe put izlaska iz ovog bezizlaznog u koji nas je doveo i koji ne može biti samo častan samo za njega i njegovu partiju nego i za nas pravoslavne vjernike. Ni jednog trenutka neće nas zavarati deklarativne akcije predsjendika Vlade i njegova časna pionirska riječ da neće biti tako kako je napisano. Svoje molitve ne dižemo bogu da bi smo se radovali bilo čijoj propasti ili nesreći niiti iz želje da porazimo bilo koga već smo probudili vjeru u njenom najboljem vidu”, navodi se u saopštenju odbora.  

Ispred crkve Svete Petke organizovana je svečana Svetosavska akademija.

Najmasovniji skup u Beranama

U Beranama se na litiji i molebanu protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti danas okupio do sada najveći broj stanovnika te opštine.

berane
Sa litije u Beranama(Foto: Tufik Softić)

Građani su dolazili organizovano iz nekoliko različitih pravaca, iz mjesnih centara Lužac, Beranselo, Budimlja, Dapsiće, Donja Ržanica, da bi se, uz one koji su se kao i obično okupili u centru grada, u najvećem broju sastali na kružnom toku kod zgrade policije, gdje je saobraćaj jedno vrijeme bio u potpunom prekidu.

Učesnici litije su nosili transparente „Ne damo svetinje“, a pored zgrade Centra bezbjednosti, uzvikivali su: „Policijo, braćo mila, ne slušajte više Mila“.

Litija i moleban su protekli u najboljem redu.

U Baru je veliki broj ljudi standardnom rutom, od Hrama kroz centrar grada i nazad do Hrama, u litiji protestovalo protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Krsni hod, kako ga nazivaju organizatori, protekao je bez incidenata.

Veliki broj Kolašinaca je, nakon molebana u crkvi svetog Dimitrija, ponovo učestvovao u litiji u tom gradu.

"Nema smisla da se više prebrojavamo, nikad brojniji o nikad jedinstveniji Kolašinci nijesu bili. Prevazišli smo mnoge razlike i to je razlog za ponos i istrajnost", poručili su neki od učesnika litije.

"Pravoslavni narod je uvijek prolazio kroz iskušenja"

Nekoliko stotina Pivljana se nakon molebana u crkvi Svetog Jovana Krstitelja u Plužinama, pridružilo, kako su organizatori saopštili, najbrojnijoj litiji u toj opštini koju si predvodili iguman Pivskog manastira, Jeftimije Škuletić, plužinski paroh, jerej Miroslav Mihailović i arhimandrit kijevsko-pečerske lavre Petar Petrić. 

Plužinski paroh je kazao da je pravoslavni narod uvijek prolazio i prolazi kroz iskušenja ali da je uz Božiji blagoslov postajao sve jači. Iako bi, kako je rekao, u drugoj prilici narod zbog lošeg vremena ostao kući, ovoga puta riješili su da se priključe litiji što je, kako je rekao, još jedno svjedočanstvo da će na kraju pobijediti. 

Izrazio je nadu da će im se i oni koji ne misle tako priključiti i pozvao sve da dođu sjutra veče na Svetosavsku akademiju koja će u Plužinama biti održana u Centru za kulturu sa početkom u 19 časova

Litija je danas održana i u Zeti.

Oko Hiljadu okupljenih i u Danilovgradu

Nakon molebana u crkvi Svete Tekle,  ulicama Danilovgrada večeras je prošla litija.

Građani su nosili transparent na kom je pisalo - "Da živimo svi u slozi Sveti Savo ti pomozi!".

Danilovgrad, Litija
Danilovgrad, Litija(Foto: Jelena Jovanović)

Oko hiljadu okupljenih, u glavnoj gradskoj ulici slušalo je besjedu sveštenika Željka Ćalića, nakon čega su skandirali "Danilovgrad brani svetinje".

Ćalić je naglasio da je poruka sa kojom su Danilovgrađani prošetali najljepša, jer poziva na slogu

"I ova kiša koja večeras pada po nama kao blagoslov, pokazala je da nema te pogode i nepogode koja nas može zaustaviti da ne ispunimo zavjet", rekao je on.

Danilovgradski paroh najavio je da će naredne nedjelje litija iz tog grada krenuti ka Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici, gdje će se pridružiti građanima okupljenim u Glavnom gradu.

Građani su se u znak protesta protiv usvojenog zakona okupili i na Žabljaku.

U Mojkovcu je litija duga oko tri kilometra krenula oko 18 sati od crkve Hristovog roždestva ulicama preko gornjeg Mojkovca, i kroz centar nazad do crkve. Prije litije predvođene sveštenstvom u hramu je služen moleban.

Građani su se okupili večeras i na litiji u Herceg Novom.


Vidi sve komentare