Sloboda izražavanja jedna je od najvažnijih građanskih sloboda i sa drugim pravima čini osnovu funkcionisanja savremenog društva, kazala je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Desanka Lopičić, na regionalnoj konfereciji u Budvi. Lopičić je na konferencija "Sloboda izražavanja - normativni okvir i praksa" kazala da je Ustavni sud treći put, u nepunih pola godine, okupio sudije iz regiona i istaknute poslenike ustavno-sudske teorije i prakse iz država u okruženju. “To je priznanje za nas i dokaz da je Ustavni sud Crne Gore dobra adresa i dobar partner na planu ostvarivanja vladavine prava, kao osnovnog načela naše pravničke misije”, navela je Lopičić. Ona je kazala da saradnja i razmjena iskustava doprinosi Ustavnom sudu na putu unapređenja konstitucionalne vladavine, koja je "integralni dio razvoja modernog društva’". Prema njenim riječima, ljudska prava i slobode predstavljaju kamen temeljac modernih demokratija. “Nema slobode bez prava niti pravde izvan principa vladavine prava, čiju suštinu čine ustavno poštovanje ljudskih prava i njihova primjena u praksi”, smatra Lopičić. Ona je ukazala da je u Ustavu Crne Gore ugrađen širok katalog ljudskih prava i sloboda i u njima projektovano otvoreno društvo po uzoru na zapadne demokratije. “Na konceptu ljudskih prava i sloboda pojedinca, Ustavni sud gradi objektivni sistem obavezujućih smjernica za djelovanje državne vlasti u okvirima Ustava ugrađujući u svoje odluke, jurisprudenciju Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i drugih evropskih sudova, kao i Saveznog Ustavnog suda Njemačke”, rekla je Lopičić. Često se, istakla je, zaboravlja da Ustavni sud nije redovni sudeći organ već sistemski sud za zaštitu ustavnosti i zakonitosti i obezbjeđivanje legalnosti funkcionisanja pravnog poretka i zato njegove odluke moraju biti dobro obrazložene i zasnovane na ustavnim principima. Za sve to je, pojasnila je, potrebno vrijeme. “Sloboda izražavanja, koja je tema današnje regionalne konferencije, jedna je od najvažnijih građanskih sloboda i zajedno sa drugim pravima čini osnovu funkcionisanja savremenog društva”, kazala je Lopičić. Prema njenim riječima, s obzirom na to da je riječ o ljudskoj slobodi, koja bez sumnje pripada svakom, ona, kao i sva druga ljudska prava i slobode ne može biti apsolutnog karaktera. “Zato što se sloboda izražavanja, u skladu s Ustavom i Evropskom konvencijom, pod određenim uslovima može ograničiti. No ta ograničenja se mogu, kako propisuje Ustav, učiniti samo zakonom i to privremeno i u skladu s Ustavom utvrđenim razlozima”, precizirala je Lopičić. Ona je dodala da se, pri tome, uvijek mora voditi računa o srazmjernosti tih organičenja u svakom konkretnom slučaju. "Da li su nužna i jesu li se mogla postići blažim mjerama ograničenja i da li su prihvatljiva u demokratskom društvu". Lopičić je navela da je Ustavni sud, polazeći od ustavnopravnog okvira kojim je uređeno pravo na slobodu izražavanja u Crnoj Gori i stvova Evropskog suda za ljudska prava, u predmetima u kojima se ukazuje na povredu prava na slobodu izražavanja izgradio svoju praksu i kriterijume za postupanje u takvim slučajevima. Regionalna konferencija "Sloboda izražavanja - normativni okvir i praksa" organizovana je saradnji sa Savjetom Evrope, Hanns Seidel Fondacijom i IRZ Fondacijom.
Bonus video:
