Nacrt izmjena zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koji je Ministarstvo rada i socijalnog staranja objavilo juče, nije precizirao da li će 22.000 majki sa troje i više djece i dalje primati naknade.
Nije jasno, kako je “Vijestima” protumačilo više pravnika, ni šta znači odredba da će se započeti postupci završiti na osnvou novog zakona, te šta bi to značilo za majke koje još nisu primile novo, usklađeno rješenje...
U pitanju je dokument koji je Vlada pripremila djelimično i na osnovu sugestije Ustavnog suda, nakon što je zakon o naknadama ocijenjen neustavnim.
Nacrt resora kojim rukovodi Kemal Purišić (Bošnjačka stranka), predviđa brisanje odredbi važećeg zakona, kojima je propisano da žena koja rodi troje ili više djece ima pravo na mjesečnu naknadu od 264, odnosno 144 eura.
U pitanju je iznos koji je umanjen u odnosu na originalni zakon, kojim su naknade uvedene i prema kojem su one iznosile 70, odnosno 40 odsto prosječne neto zarade koja je prethodila godini ostvarivanja prava.
Član Predsjedništva Demokrata Neven Gošović, koji je pružao pravnu pomoć majkama, potvrdio je “Vijestima” da "prelaznim odredbama Nacrta zakona na bilo koji način nije uređeno pitanje daljeg pravnog statusa korisnica naknada”.
“Tim odredbama centri za socijalni rad nisu obavezani da u bilo kom vidu mijenjaju do sada donesena rješenja o pravima majki na navedeni iznos naknade. Nije propisano ni da korisnice tog prava koje su ostvarile primjenom do sada važećeg propisa nastavljaju sa njegovim daljim korišćenjem", rekao je Gošović.
On kaže da to pitanje nikako ne može ostati bez odgovora i da je moralo biti uređeno prelaznim odredbama.
U Nacrtu nema odredbe o podsticajima države porodicama sa više djece.
"Najave premijera Duška Markovića da će to biti uređeno izmjenama zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti nisu ostvarene. Naprotiv, čak se, kada su u pitanju dječiji dodaci, predviđa brisanje odredbi kojima je bilo propisano da dodatak za djecu može da ostvari i dijete koje pohađa i osnovu ili srednju školu, pod uslovom da mu roditelji ne primaju socijalna i materijalna davanja po bilo kom osnovu, a nalaze se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Riječ je o odredbi zakona koja još nije zaživjela u praksi, jer je njena primjena odložena do kraja juna", rekao je Gošović, dodajući da se sada predlaže brisanje te odredbe u cjelosti.
On je kazao da su iznosi za dječije dodatke i pojedina druga socijalna primanja neznatno povećani, ali da status korisnika prava na socijalnu i dječiju zaštitu nije suštinski poboljšan.
Premijer je prije odluke Ustavnog suda najavljivao da će Vlada pokušati da smanjenje naknada nadoknadi preko drugih modela socijalne politike, kao što je dječiji dodatak ili posebne naknade za treće i četvrto dijete.
On je tada kazao da je crnogorska socijalna politika destimulativna za tržište rada i da sve više ljudi želi socijalna davanja.
Nacrt zakona je od juče na javnoj raspravi, koja traje pet dana iako se radi o takozvanom sistemskom zakonu i gdje rasprava traje po mjesec ili dva.
Gošović smatra da je krajnje neprihvatljivo da se o ovoj temi odlučuje po skraćenom postupku.
Javna rasprava, kako piše na sajtu Ministarstva rada, traje do 7. juna.
Bonus video:
